Linkovi

Stavrou: Ne verujem da bi Srbija trebalo da preduzme prvi korak u rešavanju kosovskog pitanja - 2005-01-12


Profesor na vašingtonskom univerzitetu Hauard i urednik èasopisa ”Mediterranean Quarterly”, Nikolaos Stavrou, u razgovoru sa našim kolegom Brankom Mikašinoviæem izneo je svoje misljenje o saradnji Beograda sa haškim tribunalom, rešavanju konaènog statusa Kosova i o odnosima Srbije i Crne Gore.

Stavrou:Srbija bi trebalo da postupi u skladu sa zahtevima Haškog tribunala, ali istovremeno da to uèine i druge zemlje koje su uèestvovale u konfliktu na Balkanu. Na primer, Haški sud nije preduzeo nikakve mere, niti je do sada poveo istragu u vezi sa prisustvom mudžahedina u Bosni i Hercegovini. To je ozbiljan problem ne samo za Balkan, ili Srbiju, veæ i za bezbednost zapada, jer imate prisustvo bivših ratnika, medju kojima ima i ratnih zloèinaca, koje je sud potpuno ignorisao. Smatram da haški sud mora da obavlja svoju duznost, da ne bude selektivan, i da sudi ljudima svih nacionalnosti optuženim za ratne zloèine.

Glas Amerike:Ova godina se, kako neki tvrde, smatra presudnom godinom za rešavanje konaènog stautsa Kosova. Kakvu bi mere u tom procesu mogle da preduzmu medjunarodna zajednica i Srbija?

Stavrou:Ne verujem da bi Srbija trebalo da preduzme prvi korak u rešavanju kosovskog pitanja. Teritorija Kosova je pod upravom Ujedinjenih nacija i Nato-a. Srbija nema moguænost inicijative, ali bi trebalo da se zalaže za zaštitu ljudskih prava, posebno Srba na Kosovu, i da istovremeno poštuje ljudska prava albanske veæine, a da istovremeno osigura bezbedne životne uslove. Nažalost, proteklih pet godina Nato nije bio u stanju da pruži potrebnu zaštitu ili garancije ljudskih prava. Srbija bi trebalo da uèini upravo ono što se oèekuje od nje: da poštuje ljudska prava svih nacionalnosti i da uèini sve što može da zadrži svoje prisustvo u kolevci svoje kulture, na Kosovu, ali istovremeno mora biti svesna èinjenice da su zapadne sile uèinile veoma malo na promovisanju stabilnosti i mira u toj oblasti i zbog toga su Albanaci sada u povoljnijem položaju.

Glas Amerike:Šta mislite o konceptu decentralizacaije Kosova i moguænosti povratka izbeglica?

Stavrou:Decentralizacija Kosova je minimum koji bi zapad trebalo da omoguæi, jer je to jedna od osnovnih karakteristika svakog demokratskog društva. U ovom momentu, na decentralizaciji treba insistirati, ali ne vidim kako bi izbeglice mogle da se vrate svojim domovima, pošto situacija na Kosovu nije povoljna niti bezbedna. Èinjenica je da bi premijer Kosova, Ramuš Haradinaj, mogao da bude optužen za ratne zloèine, je svakako dovoljan razlog za zabrinutost svih.

Glas Amerike:U odnosima Srbije i Crne Gore ima neizvesnosti koje dovode u pitanje opstanak državne zajednice. Šta vi mislite o tome?

Stavrou:U interesu je i Srbije i Crne Gore da budu deo zajednièke države. Nastojanja crnogorske politièke elite da ostvari nezavisnost, po mom mišljenju, nisu realna, jer nezavisne države moraju biti održive. Ideja da æe se nezavisna Crna Gora održati putem turizma i finansijskim manipulacijama sa inostranim kompanijama nije realna. Nisam siguran da bi bilo u ineresu Crne Gore da se odvoji od veæeg entiteta sa kojim ima mnogo zajednièkog. Odvajanje te dve države ne bi bilo ni u èijem interesu, osim samo u interesu nekih politièkih grupacija.

XS
SM
MD
LG