Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/edu_congress_30nov04_150_russian.jpg">Novoizabrani, 109. saziv Amerièkog kongresa poèeo je sa radom u utorak - 2005-01-06


Republikanci su uveæali svoju prednost u oba doma Kongresa i sada imaju èetiri mesta više u Senatu i tri više u Predstavnièkom domu. Ipak, mnogi analitièari smatraju da predsednik Buš neæe moæi da raèuna na automatsku podršku Kongresa i usvajanje njegovih zakonskih predloga.

109. saziv Kongresa je možda još više republikanski po sastavu, ali analitièari smatraju da bi naredne dve godine mogle da budu ispunjene sa više tenzija ineizvesnosti nego što je inaèe sluèaj. Kongres æe se baviti dosta kontroverznim pitanjima kao što su - potvrdjivanje kandidata za sudije Vrhovnog suda i reforme socijalnog osiguranja i poreskog sistema. Džon Fortije, analitièar u Institutu «Amerikan Enterprajz», u Vašingtonu, smatra da æe predsednik Buš verovatno naiæi na otpor sa svojim ambicioznim zakonodavnim programom.

«Mada je predsednik Buš ostvario ubedljivu pobedu na izborima, imajuæi u vidu oèekivanja da æe izbori biti veoma tesni, republikanska veæina u Kongresu je ipak relativno mala. Prema tome, Buš bi morao da za svoje predloge pridobije takoreæi sve republikance, a poznato je da ima sluèajeva kada zakonodavci žele da pokažu da su nezavisni. Moguæe je da æe biti konzervativnih republikanaca koji æe želeti da se troši manje novca ili koji æe se suprotstaviti predsedniku Bušu na pitanju imigracije.»

Neki zakonodavci æe se verovatno suprotstaviti i radikalnom predlogu predsednika Buša za reformu sistema socijalnog osiguranja u pravcu delimiènog pretvaranja ovog više-decenijskog vladinog programa u privatne štedne fondove. Te izmene bi mogle da koštaju dva biliona (English - trillion) dolara i analitièari smatraju da su mnogi republikanci zabrinuti zbog moguæeg uveæanja ionako velikog budžetskog deficita. S druge strane, mnoge demokrate smatraju da je socijalno osiguranje kljuèni deo politièke platforme njihove stranke i verovatno æe se suprotstaviti Bušovom predlogu. Alen Šik, analitièar u institutu Brukings u Vašingtonu, kaže da predsednik ne može da oèekuje da æe njegov predlog biti lako usvojen.

«Da bi pobedio sa svojim predlogom o reformi socijalnog osiguranja, Buš æe morati da se obrati naciji. Mnoge organizacije se veæ spremaju da zapoènu kampanju oglasa protiv tog predloga. Prema tome, da bi pobedio u Kongresu predsednik æe prvo morati da pridobije èitavu zemlju za svoj predlog.»

Druga bitka æe se voditi u Senatu i tièe se potvrdjivanja predsednikovih kandidata za sudije Vrhovnog suda. Predsedavajuæi Vrhovnog suda je oboleo od raka i mogao bi uskoro da se penzioniše. Alen Šik smatra da demokrate i dalje imaju dovoljno senatora da opstruiraju proces u Senatu kako bi spreèili potvrdjivanje konzervativnih kandidata za Vrhovni sud.

«Sudovi imaju veliki uticaj u formulisanju politike u nizu pitanja. Oni se ne bave samo rešavanjem sporova, veæ zapravo menjaju društvo i demokrate ne žele da neke od promena koje su uvedene poslednjih 20 godina budu poništene od strane republikanskih sudija.»

Drugi prioriteti predsednika Buša tièu se reforme poreskog sistema, ogranièenja nadoknada u sporovima zbog pogrešnog leèenja kao i odobrenja za veæu eksploataciju nafte na Aljasci. Medjutim, Džon Fortije upozorava da predsednici, koji su reizabrani, obièno imaju malo uspeha sa svojim zakonodavnim predlozima.

«U drugom mandatu obièno gubite podršku svoje stranke, a imate veæu opoziciju sa druge strane. Kako vreme teèe, svi znaju da vam je mandat ogranièen i da æete uskoro napustiti položaj. I birokratija i Kongres mogu da saèekaju da odete.»

Sa druge strane, èlanovi Predstavnièkog doma koji moraju da se takmièe za reizbor svake dve godine mogu da zakljuèe da im odgovara da se suprotstave predsedniku. Fortije zakljuèuje da predsednik Buš ima najbolje izglede da njegovi predlozi budu usvojeni u Kongresu do avgusta ove godine.

XS
SM
MD
LG