Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/ZAPADNI-BALKAN.jpg">Premijeri Bugarske, Albanije i Makedonija potpisali sporazum o izgradnji naftovoda od Crnog do Jadranskog mora - 2004-12-30


Konkurentski predlog ukljuèuje Rumuniju, Srbiju i Hrvatsku. Taj naftovod bi polazio od rumunske luke Konstance i prolazio kroz Srbiju gde bi se ukljuèio u veæ postojeæi naftovod koji vodi ka Hrvatskoj. Odatle bi nafta iz Rusije i sa Kaspijskog mora bila prevožena ka severozapadu, Austriji i Italiji. Konkurentski, južni naftovod treba da povezuje bugarsku luku Burgas sa albanskom Valonom preko planina Makedonije, a nafta bi zatim bila prevožena tankerima. Prema projektima oba naftovoda su dugaèka oko 1,000 kilometara i oba bi koštala izmedju 750 miliona i jedne i po milijarde dolara. Oba bi dnevno prevozila oko 750,000 barela nafte. I jedna i druga strana nadaju se da bi izgradnja mogla da poène 2005. Bivši amerièki zvaninèik i investicioni bankar Henri Oven ukljuèen je u severni projekat.

«Taj projekat pomaže i Rumuniji, i Srbiji i Hrvatskoj zato što svaka od njih dobija investicije za izgradnju naftovoda a zatim æe imati i prihode. Jasno je da svaka od tih zemalja vidi sopstveni interes u projektu.»

Grèka podržava projekat južnog naftovoda ali je zainteresovana da on skrene na jugu ka nekoj od njenih luka umesto što dolazi do mora preko Albanije. Rusija, koja je kljuèni igraè u oba projekta, još se nije izjasnila koji više podržava. Prolaskom kroz Balkan, ruska i kaspijska sirova nafta ne bi morala da tankerima prolazi kroz prometni Bosforski moreuz u Turskoj. Henri Oven u Vašingtonu kaže da sumnja da æe oni koji podržavaju južnu putanju naftovoda dobiti potrebna finansijska sredstva.

«Dobar deo sredstava doæi æe od Medjunarodne finansijske korporacije što je deo Svetske Banke koji nudi povoljne kamate. Oni veæ finansiraju sutdiju, i to ne studiju o izvodljivosti nego studiju o sledeæem koraku za medjudržavnu komisiju koju saèinjavaju tri zemlje prvobitno ukljuèene u projekat a to su Rumunija, Srbija i Hrvatska. Osim toga, sada su tu i Italija i Austrija»

Južni put za naftovod razmatra se veæ 12 godina. Taj projekat promoviše amerièka kompanija AMBO što je skraæenica za Albansko-makedonsko-bugarsku naftnu kompaniju.

XS
SM
MD
LG