Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/serbian_11dec04_reporters_150.jpg">Senator Kristofer Dod: Napadnuto pravo javnosti da bude informisana - 2004-12-11


Troje amerièkih novinara ovih dana treba da bude osuðeno na zatvorske kazne - zbog odbijanja da otkriju ko im je iz administracije otkrio tajnu informaciju. Pojedini novinari smatraju da su u stvari na meti odredbe amerièkog Ustava koje garantuju slobodu štampe i govora.

Video snimak pomoænika bivšeg gradonaèelnika Providensa u državi Rod Ajlend, kako prima mito. Amerièki televizijski izveštaè, Džim Tarikani, tvrdi da je stanica u kojoj radi emitovala snimak u interesu javnosti.

“Razmišljali smo o tome u našoj stanici i ja sam mislio i još verujem da je to nešto što javnost treba da zna i da joj pomoæu video snimka treba prikazati kako izgleda korupcija”, kaže Tarikani.

Snimak je emitovan pre suðenja bivšem gradonaèelniku Badiju Siensiju optuženom za korupciju i - posle sudske zabrane prikazivanja. Tarikani je odbio da kaže federalnom sudiji ko mu je dao traku, s obrazloženjem da mora da zaštiti svoj tajni izvor. Sudija ga je proglasio krivim za omalovažavanje suda, a bivši savezni tužilac Džozef di Ðenova smatra da sudija nije prekoraèio svoja ovlašæenja.

“Reè je o kršenju odluke federalnog suda da se traka ne prikazuje dok sluèaj ne bude završen, a sud je izdao takvo nareðenje”, kaže Di Ðenova, dodajuæi da je Džim Tarikani oèevidac prekršaja i da nema nikakva posebna prava da sakrije informaciju od nadležnog tužioca.

Tužilac koji je Tarikaniju dao traku se u meðuvremenu sam javio, tvrdeæi da uopšte nije tražio da mu se garantuje tajnost.

Tarikani se ne slaže sa tim i kaže da nikada ne bi ugrozio svoje zdravlje, ugled, porodicu i doveo svoju redakciju u iskušenje, da njegov izvor nije tražio obeæanje da ga neæe otkriti.

U amerièkom novinarstvu je ustaljeno da novinari nude tajnost u zamenu za osetljive informacije. Još dvoje novinara do kraja nedelje može da dobije zatvorske kazne zbog toga što nisu pristali da otkriju sudiji informaciju koju smatraju tajnom. Njihov sluèaj je u vezi sa službenikom Centralne obaveštajne agencije èiji je identitet procurio u medijima, pri èemu jedan od dvoje optuženih èak nije ni pisao o tom agentu. Kolumnista Robert Novak je prošle godine objavio ime agenta, uz napomenu da je informaciju dobio od “dva viša zvaniènika administracije”. Novak meðutim nije pozvan na sud. Vrhovni sud je 1970-ih presudio da novinari, kao i svi ostali graðani, èak i u sluèaju da tekst nikada nije objavljen, moraju velikoj poroti da otkriju informaciju. Vrhovni sud je objasnio da se time ne zadire u pravo na slobodu štampe i slobodu govora - garantovano Prvim amandmanom Amerièkog ustava. Bivši tužilac Džozef di Ðenova ukazuje da je na osnovu sluèajeva koji su u tom periodu stigli pred Vrhovni sud, uspostavljeno pravo suda da zatraži informaciju za koju smatra da je od bitnog znaèaja.

“U svim tim sluèajevima sud je presudio da novinari prema Ustavu, taènije prema Prvom amandmanu, nemaju pravo da odbiju da otkriju izvore kada im to sud zatraži”, kaže Di Ðenova.

Meðutim, Èarls Luis, direktor Centra za javni moral u Vašingtonu, ukazuje da je problem veæi nego što to izgleda na prvi pogled.

“Tužioci retko idu protiv novinara. Mi to u ovoj zemlji ne radimo. Postoji razlika izmeðu javnog i privatnog. To se jednostavno ne radi. U ovom sluèaju pokušavamo da se ponašamo kao da se istražuje kako je to procurilo, dok je u stvari reè o neèemu mnogo krupnijem. To se pretvorilo u lov na veštice u medijima”, kaže Luis, dok Di Ðenova smatra da se ipak radi o sluèajnosti, bez obzira što uistinu izgleda kao da odjednom mnogo novinara dobija obavezujuæi sudski poziv. “U ovom trenutku se dogaða mnogo toga i pojedini ljudi su širom zemlje pred oèima raznih tužilaca”, kaže Di Ðenova. Èarls Luis podseæa da je oduvek postojala odreðena tenzija izmeðu vlasti i novinara, ali da se ona posle teroristièkih napada 2001. poveæala.

“Rekao bih da se mnogi novinari oseæaju kao da su pod opsadom”, kaže Luis. Senator Kristofer Dod je u meðuvremenu predložio nacionalni zakon o zaštiti novinarstva jer, kako je naglasio, “napadnuto je pravo javnosti da bude informisana”.

XS
SM
MD
LG