Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/serbian_3dec04_lie-detect_150.jpg">Snimanje mozga moglo bi da zameni detektore laži - 2004-12-04


Najnovija istraživanja u oblasti snimanja mozga pokazala su da ljudi koriste razlièite centre u mozgu kada lažu odnosno kada govore istinu. Nauènici kažu da bi, na osnovu tog otkriæa, mogli da se konstruišu aparati pouzdaniji od sadašnjih poligrafa, popularno nazvanih ”detektori laži.“

Kako izgleda, mozak više radi kada se laže nago kada se govori istina. I laganje i govorenje istine obuhvata komplikovane moždane procese u koje su ukljuèeni razlièiti delovi mozga, kaže fizièar na Univerzitetu Templ, Skot Faro. Medjutim, on kaže da je snimanje mozga takozvanom tehnikom funkcionalne magnetne rezonanse pokazalo da laganje zapošljava veæi broj moždanih centara nego kada se govori istina. Tom metodom vizuelno se uoèava poveæan priliv krvi u trenutno aktivne delove mozga:

”Kada posmatramo razlike, pokazuje se da postoje pet posebnih oblasti vezanih za stanje laganja, dok su za stanje govorenja istine vezane samo dve posebne oblasti mozga.“

Doktor Faro kaže da, kada osoba daje lažni odgovor, njen mozak ne samo što mora da èuje i razume pitanje, veæ mora da spreèi davanje istinitog odgovora, a zatim da aktivira centre koji obradjuju emocionalne posledice laganja, kao što su oseæanje krivice, priprema za kažnjavanje, strah i teskoba.

Ovi zakljuèci doneti su na osnovu eksperimenta sa 11 dobrovoljaca. Od šestoro njih zatraženo je da pucaju iz deèijeg pištolja sa kapislama, a zatim da kažu da nisu pucali. Ostalih petoro nije pucalo iz pištolja i od njih je traženo da govore istinu. Svi ispitanici bili su istovremeno prikljuèeni na klasièni poligraf i na aparat za snimanje magnetne rezonanse. U svim sluèajevima obe tehnike su pokazale ko je lagao, a ko je govorio istinu. Poligrafom se inaèe mere disanje, znojenje, srèani ritam i krvni pritisak. Ali pošto su te reakcije individualne, a neke osobe èak mogu da ih kontrolišu, poligraf se ne smatra apsolutno pouzdanim pa mnogi amerièki sudovi ne priznaju njegove nalaze kao dokaz. Doktor Faro kaže kako je prerano zakljuèivati da li je moguæe prevariti aparat za funkcionalnu magnetnu rezonansu, ali dodaje da poèetna istraživanja pokazuju da su te moždane funkcije van naše kontrole:

”Poligraf ima nedostatke. Interpretacija njegovih podataka je subjektivna i njime se mere fiziološke reakcije. Mi želimo da sagledamo promene u moždanim centrima koje prethode tim fiziološkim reakcijama. Zato mislim da bi ova metoda mogla da bude pouzdanija.“

Doktor Skot Faro ipak dodaje kako je potrebno sprovesti još stotine eksperimenata pre nego što funkcionalna magnetna rezonansa postane standardna metoda za otkrivanje laži.

XS
SM
MD
LG