Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/serbian_3dec04_Decani1_150.jpg">Srednjevekovni manastir Visoki Deèani jedno je od najdragocenijih srpskih kulturnih blaga - 2004-12-04


Dopisnik Glasa Amerike Beri Vud boravio je nedavno u ovom manastiru iz XIV veka, koji je nedavno uvršten u UNESKO-vu listu svetske kulturne baštine.

Manastir Visoki Deèani nalazi se u dolini reèice Bistrice, ispod planinskog masiva Prokletije. Crkva Hrista Pantokratora, koja je zapoèeta 1327. ktitorstvom srpskog kralja Stefana Deèanskog, završena je 1335. godine, i predstavlja izuzetan spoj vizantijske umetnosti i zapadnih uticaja. U manastiru Visoki Deèani, koji se smatra i najvažnijom srednjevekovnom graðevinom u jugo-istoènom delu Evrope, žive 34-ca monaha koji sami uzgajaju i prave hranu. Jedan od njih je i otac Nektarije:

“Nalazimo se u priprati crkve manastira Deèani. Crkva je veoma stara i oèuvana u integralnom obliku.”

Jedno od najveæih vrednosti u Deèanima su manstirske freske, koje su izvršile veoma snažan uticaj na razvoj umetnosti i arhitekture tokom otomanskog perioda. Manastir Deèani danas se nalazi u zoni konflikta, taènije u okruženju Albanaca, dok je nekolicina Srba koja je živela u blizini manastira, otišla sa srpskom vojskom 1999. godine. Deèanski monasi se nalaze pod stalnom zaštitom italijanskog kontingenta NATO mirovnjaka. Otac Nektarije kaže da su preostali Srbi zahvalni na zaštiti koji im ukazuju, ali da život pod zaštitom nije normalan:

“Živimo u manastiru kao u zatvoru, ne možemo da odemo do sela da kupujemo, kao što smo nekada mogli. Èak ne možemo da odemo u selo da pomognemo nekome, kao što smo nekada radili.”

Sam manastir nije bio ošteæen u martovskim nemirima, i pored toga što su neki Albanci krenulo put manastirskih zidina. Zamenik manastirskog igumana, otac Sava kaže da je manastir Visoki Deèani centar srpske kulture i vere, uprkos tome što se nalazi na Kosovu.

“Duša našeg naroda utkana je u mesta kao što su manastir Deèani, Peæka Patrijaršija i manastir Graèanica. Oni su deo naše istorije, našeg identiteta. To nisu samo neke gradjevine koje mogu ponovo da se izgrade ili da se prenesu negde drugde. To su simboli naše istorije, onoga što mi jesmo i onoga što bi trebalo da budemo. ”

Otac Sava i ostali monasi u Visokim Deèanima nadaju se da æe Deèani ostati mirno mesto, kakva god da bude sudbina Kosova i da æe vremenom postati mesto na kome ljudi zajedno slave arhitektonsko blago koje opstaje veæ 700 godina.

XS
SM
MD
LG