Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src=" http://voa-8.chntva1-dc1.cscehub.com/mediastore/aptn_us_bush_eng_150_2nov04.jpg">Buš bliži novom predsjedničkom mandatu, ali pobjednik još nije zvanično proglašen - 2004-11-03


Keri će – kako sada stvari stoje - teže stići do pobede, pošto Buš ima blagu prednost na osnovu projekcije do sada prebrojanih glasova u Ohaju – državi koja nosi dvadeset elektorskih glasova. Za sada – Buš je izvesno dobio 249 elektorskih glasova, Džon Keri 242.

Prema amerićkom izbornom zakonu, pobednik na predsednièkim izborima je onaj kandidat koji osvoji 270 od ukupno 538 glasova elektorskog koledža.

Buš je slavio u 27, Keri u 18 država. I kada je u pitanju ukupan broj glasača – Buš je ostvario bolji rezultat 51 prema 48 odsto.

Televizijske mreže FOKS i NBC, objavile su da je Buš pobedio u Ohaju, ali je kandidat demokrata Keri odbio da prizna taj rezultat, uz obrazloženje da još nije prebrojano 250 hiljada glasova, znatno više nego što iznosi razlika u do sada prebrojanim glasovima u korist Buša.

Državni sekretar Ohaja kaže da će rezultati biti poznati tek 11 dana posle izbora, pa kandidatima preporučuje strpljenje. U medjuvremenu, demokratski potpredsednički kandidat senator Džon Edvards - komentarišući neizvjesne rezultate u Ohaju - izjavio je da će se sa senatorom Kerijem boriti za svaki glas. Edvards je rekao da on i senator Keri vode dugu bitku za Bijelu kuću tako da mogu još malo da pričekaju pobjedu.

Najavljeno je i da definitivan broj glasova na Floridi vjerovatno neće biti utvrđen prije četvrtka.

Neposredno pred objavu preliminiarnih rezultata na Floridi, predsjednik Buš – koji rezultate dočekuje u Beloj kući, kratko se obratio novinarima, rekavši da veruje da će proslaviti pobedu.

Ovogodišnje predsedničke izbore obeležio je i veliki odziv birača - prema nekim procenama, najveći u protekle četiri decenije. Rekordan odziv birača zabeležen je 1960. godine kada je Džon Kenedi porazio Ričarda Niksona.

Međutim, pokušaji brojnih organizacija i grupa – posebno vodećih rok i rep zvezda – da privuku veći broj mladih glasača, po svemu sudeći nisu urodili plodom. Izlazni rezultati dve ankete – “Asošijeted presa” i “NBC njuza”, pokazali su danas da mladih glasača ovog puta nije bilo ništa više nego na predsedničkim izborima 2000. Ipak, tamo gde su glasali, glasali su za demokratskog kandidata Džona Kerija, koji je dobio 15 odsto više glasova mladih od predsednika Buša.

Ankete sprovedene na biračkim mjestima ukazuju da su ključna pitanja na umu birača bila moralna načela s jedne, i rat u Iraku i ekonomija s druge strane. Ankete pokazuju da su Bušove pristalice za njega glasale mahom navodeći predsjednikove moralne vrednosti, dok su birači koji su glasali za Kerija najviše zabrinuti zbog rata u Iraku i ekonomske situacije.

Džordž Buš, 43. predsednik SAD

Džordž Buš je 43. predsednik SAD, i drugi u istoriji Amerike čiji otac je takodje bio predsednik zemlje.

Rodjen je 6. jula 1946. u državi Konetikat na severoistoku Amerike kao prvi sin Džordža Herberta Buša i Barbare Buš. Odrastao je u Teksasu, a univerzitetsku diplomu je stekao 1968. na Jelu, u Konetikatu, nakog čega je stupio u teksašku nacionalnu gardu i time izbegao odlazak u vijetnamski rat.

Sredinom osamdesetih -- posle perioda koji sam Buš naziva ”nomadskim,” a koji je bio obležen preteranim uživanjem alkohola i učestalom promenom posla -- Džordž Buš sredjuje svoj život i okreće se veri kao ”ponovo rodjeni hrišćanin.“ 1988. je bio aktivno angažovan u uspešnoj predsedničkoj kampanji svoga oca, a potom je sa grupom partnera kupio bajzbol tim Teksas rejndžers.

Taj poslovni projekat mu je pomogao da 1994. pobedi na izborima za guvernera Teksasa. Za predsednika SAD izabran je 2000., posle petonedeljne zakonske bitke oko izbornih rezultata u državi Floridi.

Predsednik Buš će se pamtiti po svojoj ulozi u vodjenju zemlje posle terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001., i po velikoj kontroverziji koju je izazvala njegova odluka da izvrši invaziju na Irak.

Kandidat demokrata Džon Keri

Predsednički kandidat Demokratske stranke Džon Keri najveći deo svog profesionalnog života proveo je u američkoj politici, a svoju odluku da se kandiduje za predsednika objašnjava kao odgovor na poziv da služi svojoj zemlji. Keri je rodjen 11. decembra 1943 u Denveru, u državi Kolorado;

njegov otac Ričard bio je dobrovoljac u armijskom korpusu tokom drugog svetskog rata, a majka Rozmari -- poreklom iz bogate porodice -- aktivista za gradjanska prava. U žiži političke pažnje Keri se prvi put našao 1971. kada je pred senatskim odborom za inostrane odnose ustao protiv vijetnamskog rata, mada je kao 27-mo godišnji diplomac sa Jela upravo u vijetnamskom ratu dobio brojna odlikovanja za hrabrost, uključujući Bronzanu zvezdu, Srebrnu zvezdu i tri Purpurna srca.

Kada je 1972. izgubio na kongresnim izborima u državi Masačusets, posvetio se studijama prava i po sticanju diplome nekoliko godina radio kao tužilac. Politici se vratio 1982. kao zamenik guvernera Masačusetsa, a dve godine kasnije izabran je za senatora u saveznom zakonodavnom telu SAD i taj položaj na izborima branio je tri puta.

Kao senator Džon Keri je mahom glasao u skladu sa liberalnim načelima, i pokazao političke inicijative u domenu obrazovanja, zaštite prirodne sredine i inostrane politike. U senatskom odboru za inostrane poslove Džon Keri je već 19 godina. Mada je 2002. glasao u prilog slanja trupa u Irak, senator Keri je kontinuirano kritikovao Bušovu adminsitraciju zbog ogromnih grešaka počinjenih u vezi sa tim ratom. Senator Keri je oženjen Terezom Hajnc. Iz prvog braka on ima dve ćerke, a Tereza Hanjc tri sina.

Republikanci zadržali većinu u oba doma Kongresa

Upoeredo sa predsedničkim, održani su i izbori za celokupan sastav predstavničkog doma i trećinu senatskih mesta. Po svemu sudeći republikanci su zadržali većinu u oba doma. Demokrata, Barak Obama, izabran je za tek trećeg afroameričkog senatora u istoriji Kongresa SAD.

XS
SM
MD
LG