Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/xeno_hague_tribunal_logo_93.jpg">Da li Bušova administracija želi da zatvori Haški Tribunal? - 2004-10-25


U svom juèerašnjem izdanju konzervativni list “Vašington Tajms” objavio je komentar Džefrija Kunera, saradnika republikanskog istraživaèkog centra Ripon Society, koji tvrdi da administracija predsednika Buša više ne podržava Meðunarodni sud za ratne zloèine na prostoru bivše Jugoslavije.

Analitièar Kuner se takoðe poziva na mišljenje amerièkog državnog podsekretara Džona Boltona koji smatra da Haški tibunal nije doveo do etnièkog pomirenja, nego preti da stvori nove napetosti u regionu. Po reèima Džona Boltona, “odgovornost” za suðenje ratnim zloèincima treba da “preuzmu narodi koji treba da se suoèe sa posledicama sopstvenih odluka”. Analitièar Kuner je posebno kritièan na raèun Glavne tužiteljke Karle del Ponte, koja je -- kako on tvrdi -- razoèarala administraciju predsednika Buša. Evo šta je u kraæem razgovoru za naš program Kuner najviše zamerio Karli del Ponte:

“Veliki broj optužnica koje je izdala na osnovu komandne odgovornosti mogao bi da postane veoma opasan presedan u meðunarodnom pravu. (Postojali su sluèajevi u kojima se pozivalo na komandnu odgovornost vezanu za Drugi svetski rat) Del Ponetove optužnice ne samo protiv srpskih generala, nego i nekih hrvatskih generala, Gotovina najoèigledniji primer toga, toliko su široke, toliko slabo obrazložene da, kada bi tako nešto bilo bukvalno sprovedeno i ukljuèeno u meðunarodno pravo, praktièno ilegalnim bi se proglasio svaki rat. Vašington je veoma zabrinut zbog Meðunarodnog kriviènog suda i drugih trendova, jer na osnovu komandne odgovornosti meta bi mogli postati amerièki, britanski, evropski generali”.

Kuner kritikuje Karlu del Ponte i zbog, kako on to vidi, ispuštanja iz ruke suðenja Miloševiæu:

“Vašington sada želi da 95 odsto sluèajeva bude vraæeno u domaæe sudove. No nekoliko glavnih suðenja kao što je Miloševiæevo, administracija želi da se dovrši u Hagu. No, lièno smatram da bi bilo mnogo bolje da se i njegov sluèaj vodi na srpskom sudu. Bosanci, Hrvati i Albanci smatraju da naèin na koji se vodi suðenje Miloševiæu doslovce omoguæuje da bivši jugoslovenski predsednik izigra zakon. S druge strane, Srbi suðenje smatraju lažiranim, jer se vrlo dobro zna kakav æe biti ishod. Verovatno bi bilo mnogo bolje da Miloševiæu bude suðeno u Beogradu, jer ne treba zaboraviti da njegove žrtve nisu samo Bosanci, Hrvati i Albanci nego i sami Srbi. Što se tièe Karadžiæa i Mladiæa, mislim da bi takoðe bilo mnogo bolje da, kada budu uhvaæeni, budu izvedeni pred sud u Sarajevu”.

Uzvraæajuæi na Kunerovu tvrdnju da haške optužnice mogu da uèine svaki rat ilegalnom, izvršni direktor Koalicije za meðunarodnu pravdu, Nina Bang-Jensen kaže:

“Pitanje da li je zapoèinjanje rata legalan èin ili ne, deo je potpuno drugog segmenta meðunarodnog prava. Tribunali poput Haškog imaju zadatak da utvrde pojedinaènu odgovornost za ratne zloèine poèinjene u toku rata, a ne da li je rat bio legalan ili nelegalan. Dakle, razmatra se da li su pojedini oficiri izdali naredbe za vršenje zloèina, ili pak takve naredbe koje nesumnjivo rezultiraju zloèinima, i da li su u sluèajevima zloèina poèinjenih od strane njihovih podreðenih preduzeli mere da kazne vinovnike i spreèe nove zloèine. A što se tièe dugotrajnosti Miloševiæevog suðenja, krivica leži na njemu jer on odbija da se brani za specifiène zloèine koje je poèinuo, i umesto toga nastoji da krivicu za sve što je uraðeno u ratu prebaci na èitav srpski narod tvrdnjom da je branio Srbe i da su ga u tome oni podržavali, što je apsurd. Za poèinjene masovne zloèine postoji lièna, a ne kolektivna odgovornost. Istina je da suðenja nisu savršena i da dugo traju, naroèito kada se uzmu u obzir ogromne dimenzije zloèina poèinjenih u balkanskim konfliktima.”

XS
SM
MD
LG