Linkovi

Džejms Petifer, profesor na Britanskoj kraljevskoj vojnoj akademiji o Kosovu: ”Potreban je specijalni američki izaslanik za Balkan"


Profesor Petifer je poèeo izlaganje konstatacijom da se nakon pada Miloševiæevog režima oèekivao period znatnog progresa i stabilizacije što se, medjutim, podudarilo sa promenom amerièke administracije i znatnim smanjenjenjem interesa Bušove administracije za Balkan. Uprkos velikim nastojanjima medjunarodne zajednice da promoviše dijalog Srba i Albanaca na Kosovu, ostvareno je malo i odnosi su u osnovi neizmenjeni. Ambicije ka nezavisnosti su i dalje centralni faktor politièke agende albanske veæine na Kosovu. Istovremeno, nezavisnost se vraæa kao centralni faktor politièke agende i u Crnoj Gori. Pošto je položaj manjinskih Srba na Kosovu i dalje neizvestan, a povratak izbeglica obustavljen nakon martovskog nasilja, u takvoj klimi odsustvo snaga NATO-a bi verovatno dovelo do novog nasilja. Medjutim, vodeæi negativan faktor na ovom podruèju je, prema Petiferu, sve veæa stopa nezaposlenosti i ekonomska stagnacija. U svetlu teroristièkih napada 11. septembra, profesor Petifer je ukazao i na moguænost da spoljne teroristièke organizacije infiltriraju pozamašnu i raznoliku islamsku populaciju Balkana:

”Po mom mišljenju, èak i sasvim mali teroristièki napad bi, posebno ako bi se odigrao u pravoslavnoj zemlji poput Srbije ili Bugarske, mogao izazvati prilièno disproporcionalne negativne politièke efekte. “

Pored toga, kaže profesor Petifer, martovsko nasilje ilustrovalo je potencijal za interetnièke konflikte i ukazalo na ozbiljne propuste u sadašnoj upravi i strukturi civilnog društva koje je na Kosovu uspostavila medjunarodna zajednica.

Pošto se vreme za evaluaciju politike medjunarodne zajednice ”standardi pre statusa“ kakva je politièka perspektiva?

”Mnogi smatraju da æe puno toga zavisiti od predstojeæih izbora u Americi. Ja nisam tako siguran. Ukoliko bi Kerijeva administracija došla na vlast, imala bi daleko preèe prioritete od Balkana i ne bi želela da radikalno izmeni stvari na naèin koji bi poremetio stabilnost. S druge strane, Kerijeva administracija bi želela da se konkretnije angažuje na Kosovu što je, kako neki smatraju, Bušova administracija propustila. To je prvi važan faktor.

Drugi je, smatra profesor Petifer, razvoj situacije u Srbiji. Neosporno je da ni jedna vlada Srbije ne bi lako pristala na nezavisnost Kosova. Opcije medjunarodne zajednice su veoma neprivlaène, jer æe -- šta god da se desi sa Kosovom -- postojati segmenti društva u Srbiji koji nikada neæe prihvatiti taj sporazum.

Postavlja se i pitanje efekta nezavisnosti Kosova na Bosnu i Hercegovinu. Postoji uverenje, koje deli i Pedi Ešdaun, da bi nezavisnost Kosova destabilizovala Bosnu i podstakla nacionalizam u Republici Srpskoj koja bi tražila prikljuèenje Srbiji. S druge strane, smatram da je NE ÈINITI ništa najgora opcija, jer se na Kosovu pojavljuju nove radikalizovane snage. Nešto od toga smo videli ovog proleæa. Želja za nezavisnošæu je ogromna nakon deset godina Miloševiæevog režima i sadašnjim kosovskim liderima nije lako da održe kontrolu. Smatram da bi ocena da se standardima nije izašlo u susret dovela do zakljuèka da se Kosovom ne može upravljati.

Profesor Petifer smatra da je uèešæe srpske zajednice na prestojeæim izborima od centralne važnosti za politièku buduænost Kosova. Nažalost jasno je, dodaje on, da Srbi neæe uèestvovati u velikom broju, jer je, pored razoèaranosti situacijom, pitanje njihovog uèešæa deo ping-pong politike Beograda koja ima malo veze sa situacijom na terenu. Stoga se u medjunarodnoj zajednici kao politièka opcija javlja podela Kosova, koja ima površnu privlaènost jer zvuèi kao racionalno rešenje. Tu opciju, recimo, podržava Rusija, koja bi mogla staviti veto u Ujedinjenim nacijama na svaku potitièku inicijativu o nezavisnosti Kosova. Medjutim, podelu ne bi prihvatila veæina kosovskih Albanaca što bi stvorilo moguænost novih bezbednosnih problema.

Iduæeg proleæa poèeæe ocena standarda. Veæ postoji dokument iz vremena martovskih nemira koji ukazuje na daleko fleksibilniji pristup o tome šta standardi znaèe. Isto tako na lokalnom nivou æe se zahtevati odluka, te æe biti veoma teško da Ujedinjene nacije zaustave ili odlože taj proces, a administracija predsednika Buša nije imenovala visokog predstavnika za Balkan. Èini mi se da, ko god da pobedi na predstojeæim amerièkim izborima, postoji veoma jak argument da u okviru nove administracije treba imenovati nekog sa funkcijom sliènoj Holbrukovoj.

Profesor Petifer zakljuèujuje da je neophodno puno diplomatsko i vojno angažovanja Sjedinjenih Država u balkanskom regionu, bez kojeg je rešenje kosovskog problema malo verovatno.

XS
SM
MD
LG