Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://us.news2.yimg.com/us.yimg.com/p/afp/20040912/capt.sge.itg23.120904081345.photo00.default-384x261.jpg">Koreni nedavnih teroristièkih incidenata u Rusiji veoma duboki - 2004-09-12


Bilo je potrebno nekoliko dana da se sahrane svi oni koji su ubijeni u napadu na jednu školu u gradu Beslanu gde je više od 330 ljudi umrlo dok su stotine ranjene. Obim tragedije je zapanjio Rusiju i ostatak sveta, posebno zbog toga što su mete tih napada bila deca. Medjutim, opsada škole u Beslanu je samo najnoviji u nizu napada koje su zapoèeli militanti tokom protekle decenije, ukljuèujuæi tri prethodna incidenta koji su takodje odneli brojne živote. Vezujuæi ih za dugogodišnji rat u Èeèeniji, jednoj od mnogih malih republika u podnožju Kavkavskih planina, koje dele Rusiju od Gruzije. Ruske trupe se sukobljavaju sa Èeèenskim separatistièkim borcima gotovo èitavu deceniju u pokušaju da osujete pokušaje Èeèena da ostvare punu nezavisnost od Rusije. Moskva optužuje Gruziju da se oglušuje na èeèenske pobunjenike i njihove saveznike od kojih neki, kako Moskva navodi, pronalaze pribežište u pograniènoj regiji prema Gruziji. I dok se konflikt zaoštrava neki pobunjenici su pribegli terorizmu, uglavnom samoubilaèkim bombaškim napadima. I dok se broj takvih napada poveæava, javljaju se nova pitanja o dogmatskoj politici predsednika Putina. I mada se protive terorizmu zapadni lideri veæ duže vreme ohrabruju Putina da se založi za dijalog sa umerenim Èeèenima, poput bivšeg predsednika te republike Aslana Mashadova, koji je prošle nedelje demantovao da ima bilo kakvu vezu sa tragedijom u školi u Beslanu. Medjutim, Kremlj naziva sve opozicione èeèenske vodje liderima terorista i ponudio je nagradu u vrednosti od deset miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja ili ubistva Mashadova.

Kako mnogi analitièari kažu, to je stav koji podstièe gnev medju obiènim Èeèenima i drugima iz susednih republika poput Ingušetije, gde je u napadu pobunjenika u junu ubijeno oko 90 ljudi. Prošle subote, vidno potreseni Putin je reagovao na tragediju u školi priznavši da ruske službe bezbednosni nisu uspele da zaštite gradjane Beslana. Putin je èak priznao da korupcija i slabo plaæene policijske i bezbednosne snage olakšavaju teroristima da izvedu svoje planove. On je za to okrivio kolaps Sovjetskog Saveza 1991. godine rekavši da Rusija nije shvatila kompleksnost i opasnosti novog sveta u kojem se našla. Boris Kagarlitski je politièki analitièar Instituta za uporedne politièke studije u Moskvi. On kaže da predsednik Putin ne može da izmeni svoju dogmatsku politiku prema Èeèeniji jer je izgradio svoj imidž na tome.

”On je zasnovao svoju karijeru na obeæanju da æe rešiti pitanje Èeèenije, putem pobede ruskih snaga nad èeèenskim.Stoga, ako sada poène da pregovara u biti mora da prizna da ta politika nije funkcionisala.“

Grupe za zaštitu ljudskih prava veæ dugo dokumentuju zlostavljanja civila u Èeèeniji od strane ruskih snaga. Neki analitièari smatraju da vojni odgovor na teroristièke napade samo pogoršava èeèenski problem i da æe Putin nu kraju morati da izmeni kurs. Mnogi Èeèeni kažu da njihov otpor ruskoj upravi nije ništa novo i da su se ustanci u toj republici javili još u 18. veku, kad je imperijalna carska armija pokušala da pokori taj gorštaèki narod neyavisnog duha. Mnogi Rusi su rezignirani kad je u pitanju nastavak konflikta u Èeèeniji i samim tim pomireni sa oèekivanjem da æe biti novih teroristièkih napada.

XS
SM
MD
LG