Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://us.news2.yimg.com/us.yimg.com/p/nm/20040906/mdf687773.jpg">Ruski predsednik Vladimir Putin proglasio je ponedeljak i utorak za dane žalosti povodom tragedije u Beslanu - 2004-09-06


Javnost zanemela od bola pokušava da shvati užasan obim tragedije žaleæi danas i sutra za žrtvama. Zabavni programi su otkazani, a državne zastave spuštene su na pola koplja, dok stanovnici Beslana na desetinama sahrana ispraæaju svoje mrtve.

Unutar demolirane škole u Beslanu ožalošæeni su palili sveæe i ostavljali cveæe i boèice sa vodom, simbolièno prikazujuæi kako je najmanje 30 naoružanih otmièara uskraæivalo èak i vodu svojim zatoèenicima. Stotine povredjenih su u bolnicama, a neki od njih su zbog ozbiljnosti povreda prebaèeni èak u Moskvu. Avioni iz Italije i Sjedinjenih Država dopremili su sanitetski materijal, lekove i medicinsku opremu kako bi pomogli lekarima da zbrinu sve povredjene. U medjuvremenu nastavlja se istraga o identitetu teško naoružanih otmièara, medju kojim su bile najmanje dve žene, koji su zauzeli školu prošle srede, prvog dana školske godine. Funkcioneri bezbednosti kažu da su otmièari po svemu sudeæi bili pripadnici raznih regionalnih nacionalnosti, kako iz susedne Èeèenije tako i iz same Severne Osetije. Desetorica otmièara su izgleda bili iz arapskih ili nekih drugih zemalja, ali to nije potvrdio ni jedan drugi izvor. Ruska državna televizija prikazala je snimak jednog èoveka uhapšenog zbog navodnog uèešæa u otmici. Njega su u prostoriju uvela dva maskirana komandosa. Sa rukama vezanim iza ledja èovek je na ruskom sa jakim stranim naglaskom tvrdio da nije pucao ni na koga. Mnogi Rusi, zajedno sa bolom oseæaju gnev prema vlastima zbog naèina kako su se ponašale u ovoj krizi.Predsednik Vladimir Putin priznao je da vlasti nisu bile pripremljene za teroristièki napad ovakvog obima i obeæao da æe uskoro biti preduzete nove mere za poveæanje bezbednosti.

Izrael ponudio Rusiji da sa njom podeli svoja iskustva u borbi protiv ekstremistièkih grupa, a obe strane pozvale su na bližu saradnju u borbi protiv terorizma

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov pozdravio je ponudu Izraela da podeli obaveštjne podatke i ekspertizu u borbi protiv terorizma. Lavrov , koji je na putu po Bliskom istoku, izjavio je u Izraelu, da æe takva saradnja pomoæi jaèanju antiteroristièke koalicije. U intervjuu izraelskom listu Haarec, Lavrov je rekao da se i Rusija i Izrael nalaze na, kako je rekao, nišanu terorizma, i pozvao na ujedinjavanje napora za borbu protiv tog opšteg zla. Izraelski ministar inostranih poslova Silvan Šalom izjavio je da je Izrael u dobroj poziciji da ponudi pomoæ na osnovu sopstvenog iskustva.

Govoreæi na izraelskom radiju, Šalom je naglasio da, na osnovu onoga što su preživele izraelske porodice zbog teroristièkih napada, Izraelci razumeju patnju ruskih porodica koje su izgubile svoje voljene u opsadi škole u Beslanu. On je dodao da je od velike važnosti saradnja u borbi protiv terorizma i da to znaèi jaèanje saradnje i u politièkom i u bezbednosnom smislu. Od teroristièkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine, Izrael je identifikovao svoju borbu protiv palestinskih ekstremista sa globalnom borbom protiv terorizma. Rusija je takodje saopštila da je njen konflikt u secesionistièkoj republici Èeèeniji deo globalnog terorizma. Zvaniènici odavno tvrde da su strani borci , povezani sa teroristièkom mrežom Al Kaida, umešani u borbe u Èeèeniji.

XS
SM
MD
LG