Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src=" http://www.energy.iastate.edu/renewable/images/renewable-index_graphic.jpg">Sve se više èuje glas zagovornika alternativnih izvora energije - 2004-08-26


U vreme kada holivudska prièa o klimatskim promenama, neobiènog naziva «Dan posle sutra», dobro zaraðuje na bioskopskim blagajnama, u vreme kada su svetske cene sirove nafte dostigne rekordne iznose, organizacija World Wildlife Fund, koja se zalaže za oèuvanje prirodnog okruženja, poziva da se što je pre moguæe moguæe izvrši prelazak na èiste izvore energije.

Tokom narednih meseci treba da bude održano više meðunarodnih konferencija posveæenih obnovljivoj energiji – kakva je sunèeva, odnosno energija dobijena od vetra ili iz biomase. Iako su sve te tehnologije veæ prisutne, izazov je u tome da one postanu pravi takmaci u odnosu na naftu i ugalj.

Energija vetra – jedna od uspešnih prièa o obnovljivoj energiji, tokom protekle decenije. Ovo postrojenje koje se nalazi u blizini Gibraltara, najstarije je i najveæe u Španiji, a kolièina proizvedene struje se poveæava. Evropa proizvodi više elektriène energije, dobijene od vetra, nego bilo koji drugi kontinent, a Španija se nalazi na drugom mestu, odmah posle Nemaèke.

Energija dobijena od vetra, za sada, jedina po ceni može da se takmièi sa onom dobijenom od fosilnih goriva. Ipak, postoji jedan veliki nedostatak – neophodan je vetar. U svakom sluèaju, kako veruju struènjaci, energija dobijena od sunca mogla bi uskoro da prevaziðe koja se dobija od vetra.

U pitanju je primena nove tehnologije, koja je veoma razlièita od one kakvu poznajemo – umesto foto-voltiènih tabli, koje sunèevo svetlo pretvaraju u jednosmernu struju, u pitanju je «solarno-termalna» kombinacija, gde se voda – zahvaljujuæi suncu – pretvara u paru, koja onda proizvodi elektriènu energiju.

EDUARDO ZARZA MOJA, ISTRAŽIVAÈ, Alemira, Španija

«Ako iskoristimo samo jedan procenat pustinjskog tla na planeti, mogli bi da proizvedemo 100% energetskih potreba – tako da ove tehnologije mogu da zadovolje potražnju.»

Pitanje je, meðutim, kako da se solarna energija uèini ekonomski prihvatljivom. U predgraðu Sidneja, u Australiji, istraživaèi veruju da su uspeli da taj problem reše.

DEJVID MILS, PREDSEDNIK, KOMPANIJA «SOLAR HEAT & POWER»

«Naši troškovi bi trebalo da budu oko 10 puta niži od foto-voltiènih i verujemo da se ubrzano približavamo cenama koje su konkurentne fosilnim gorivima. Nadamo se da se æe naša tehnologija veæ biti u upotrebi oko 2010.»

Prototip elektriène centrale na solarno-termalni pogon trebao bi da bude pušten u rad sledeæe godine. Iako je u pitanju tehnologija koja je u povoju, mnogi veruju da æe ona biti izvor èiste energije u buduænosti. Za sada, biomasa predstavlja jednu od najjeftinijih i najpouzdanijih alternativa uglju i nafti. Iako se biomasa najveæim delom sastoji od drveta, u Španiji koriste i masline. U ovom postrojenju, nakon što se završi ceðenje maslina, ostatak mase se suši i koristi kao gorivo. Prema struènjacima, biomasa bi mogla da proizvodi dovoljno energije da zadovolji potrebe preko 100 miliona domova, u razvijenim zemljama, tokom narednih 15 godina. Španski ogranak organizacije World Wildlife Fund saraðuje sa lokalnim vlastima kako bi promovisao obnovljivu energiju, u okviru borbe protiv klimatskih promena.

MAR ASUNSION, «WORLD WILDLIFE FUND» - ŠPANIJA, PROGRAM ZA BORBU PROTIV KLIMATSKIH PROMENA:

«Mi bi želeli da do 2010. najmanje 12 odsto energije potièe iz obnovljivih izvora, a nadamo se da bi do 2020. taj iznos mogao da se udvostruèi - na 25 odsto. Naravno, sve æe to biti moguæe samo ako se lokalne vlade oslobode zavisnosti od fosilnih goriva i zapoènu da investiraju u obnovljive izvore energije. *

XS
SM
MD
LG