Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.bureau42.com/img/topic/saturn.gif">Nastavlja se potraga za vodom na Marsu, nova iznenadjenja na Saturnu - 2004-08-07


Nauènici koji traže dokaze da je nekada bilo vode na Marsu, èine to sa delimiènim uspehom. Jedan od dva robota poslao je dokaze da je nekada na jednoj strani crvene planete postojalo veoma plitko slano more, ali do sada nema potvrde teze istraživaèa da se i na drugoj strani planete nalazilo more. Medjutim, oni za sada ne odustaju. Sa druge strane Sunèevog sistema, amerièka-evropska svemirska letelica, zabeležila je èudna otkriæa na Saturnu.

Veæ je prošlo sedam meseci od kada se rover ”Spirit“ spustio blizu kratera Gusev, 160 kilometara širokog useka koji je, kako nauènici veruju, formiran posle udara nekog tela iz svemira, a u kome se svojevremeno nalazilo jezero. Do sada medjutim, nisu pronaðeni dokazi da tom u krateru postoje zalihe vode, koje je rover ”Oportjuniti“ pronašao na drugom delu planete. Glavni istraživaè u misiji, geolog Stiven Skvajers, sa Univerziteta Kornel, tvrdi da su on i njegove kolege pažljivo izabrale krater za poèetak istraživanja, jer su se nadali da æe pronaæi željene dokaze.

”Na potu do jezera postoji isušena reèna dolina, što nas je navelo da pomislimo da se nakada na tom mestu nalazilo jezero. Voda koja je proticala verovatno je nanosila sedimente koji su se vremenom naslagali, tako da je naša zamisao bila da æemo prouèavanjem tih sedimenata saznati nešto o jezeru. Nadalo smo se da æemo ulaskom direktno u krater naiæi na sedimente koje smo videli drugde. Nažalost, to se nije desilo.”

Amerièka agencija za istraživanje svemira, NASA, poslala je dva rovera u potragu za dokazima da je na Marsu nekada bilo vode, u cilju otkrivanja da li je na toj planeti nekada bilo života.

Sa druge strane, letelica ”Kaisni Hajdžens“ koja istražuje planetu Saturn, ponudila je nekoliko otkriæa, medju kojim je i novo (magnetno) polje oko planete. Radi se zapravo o prstenu saèinjenom od naelektrisanih èestica atoma koje privlaèi magnetno polje planete. Nauènici tvrde da polje Saturna utièe na temperaturu i hemijski sastav planete, i da ima uticaj na njegove satelite, isparenja i prašinu. Medjutim, novo polje je neobièno zato šte se nalazi unutar postojeæih prstenova, veoma blizu planete i tik iznad oblaka. Drugo veliko otkriæe je sjaj oko Saturnovog najveæeg satelita Titana. Konaèno ”Kaisni Hajdžens“ uhvatio je i radio signale karakteristiène za grmljavinu. Saradnik na projektu, Denis Matson iz Laboratorije za mlazni pogon u Kaliforniji, tvrdi da se ovi signali razlikuju od onih koje se dva amerièka broda Vojadžer zabeležila na svom putu do Saturna 80-tih godina prošlog veka.

“Sada grmljevinu vidimo mnogo detaljnije i na veæim visinama nego što je to zabeležio Vojadžer. Smatramo da je grmljavima povezana sa olujama koje su u vezi sa prstenom oko Saturna.“

Matson smatra da do razlika u pojavama grmljavine možda dolazi zbog promena u naèinu na koji je senka prstena padala na planetu 80-tih godina i danas.

XS
SM
MD
LG