Otvarajuæi raspravu, èlan Odbora, senator Džordž Vojnoviæ rekao je kako nasilje u martu ove godine na Kosovu, upozorava da posao na Balkanu nije završen.
Senator Vojnoviæ je rekao da su SAD pojaèale svoju aktivnost na Kosovu i ocijenio da je to "dobro i da se aktivnosti Vašingtona u pokrajini moraju internzivirati i nastaviti".
"Na Kosovu se moraju obezbijediti mir i stabilnost, povratak raseljenih i poštovanje prava i sloboda svih etnièkih zajednica u pokrajini", rekao je Vojinoviæ.
Prema njegovim rijeèima, od je suštinske važnosti za stabilnost regiona i napredak ka evroatlanskim integracijama jeste hapšenje i transfer u Hag optuženih za ratne zloèine Ratka Mladiæa, Radovana Karadžiæa i Ante Gotovine.
Kao dobrodošao za demokratiju, senator iz Ohaja, pozdravio je izbor Borisa Tadiæa za predsjednika Srbije.
Pomoænik zamjenika amerièkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, Ketlin Stivens, govorila je o preprekama razvoju i stabilnosti u regionu. Prema njenim rijeèima, decenija rata ostavila je etnièke podjele i ekonomski je devastirala region. Prepreke bržem napretku su i ratni zloèinci koji su još na slobodi, kao i više od milion raseljenih i izbjeglih osoba.
«Porozne granice i nedostatak vladavine prava i zakona izazivaju ozbiljnu zabrinutost SAD kako u smislu bezbjednosti tako i u vezi sa poštovanjem ljudskih prava», kaže Stivens i istièe kako se «tranzicija od davanja pomoæi regionu ka koncentraciji na unaprijeðenje trgovinskih odnosa odvija sporo».
Pomoænik zamjenika amerièkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, podsjetila je i da je puna saradnja Beograda sa Haškim tribunalom uslov za prijem Srbije i Crne Gore u Partnerstvo za mir i izradu Studije izvodljivosti za èlanstvo u EU.
«Nedavno sam se vratila iz Beograda i moje razumijevanje, baš kao i shvatanje podsekretara Marka Grosmana je da Beograd ozbiljno shvata obavezu saradnje sa Haškim tribunalom. Stanovnici Srbije su izborom Borisa Tadiæa, koji se izmeðu ostalog u predizbornoj kampanji zalagao za saradnju sa Hagom, svijetu poslali snažnu i jasnu poruku. Mislim da je obaveza saradnje sa Hagom danas jasna i premijeru Koštunici», rekla je Stivens.
Zamjenik sekretara za odbranu za pitanja meðunaodne bezbjednosti, Mira Rikardel, kazala je kako su SAD na Balkan došle sa saveznicima i kako æe se sa saveznicima i povuæi sa Balkana.
Ona je, stoga, najavila da æe dio amerièkih trupa sa antiteroristièkim zadacima i sa mandatom za hapšenje haških optuženika ostati u Bosni i Hercegovini.
Ocijenila je da izazovi ostaju na Kosovu gdje je «progres znaèajno sporiji od oèekivanog».
«Podržavamo èlanstvo SCG u Partnerstvu za mir ali se prije toga moraju ispuniti uslovi NATO – saradnja sa Haškim tribunalom i povlaèenje tužbe protiv Alijanse pred meðunarodnim sudom», podsjetila je Rikardel.
Dodala je da od novog predsjednika Srbije Tadiæa - s obzirom na njegov doprinost u reformi vojnih snaga oèekuje da SCG približi NATO-u u drugim evroarlanskim asocijacijama.
Pentagon pomaže SCG na njenom putu ka Partnerstvu za mir. Trenutno se realizuje 8 projekata u oblasti civilne kontrole oružanih snaga, a za narednu godinu planirano je 17 projekata bilateralne vojne saradnje.
Rikardel je objavila i da su Beograd i Vašington dogovorili saradnju Vojske SCG sa Nacionalnom Gardom iz savezne države Ohajo.
Takoðe je kazala i da se nada da æe Beograd potpisati èlan 98 o neizruèivanju amerièkih državljana Meðunarodnom sudu.
Odgovorajuæi na pitanja senatora Vojnoviæa i Džozefa Bajdena u vezi sa brojnošæu meðunarodnih trupa na Kosovu, ona je rekla da smatra kako je 18 hiljada vojnika, meðu kojima je i 1.800 amerièkih, dovoljno da se garantuje stabilnost na Kosovu.
Senator Džozef Bajden pitao je izmeðu ostalog da li je plan Beograda za decentralizaciju Kosova dobar, ili se «radi o Trojanskom konju sa namjerom da se podijeli Kosovo».
Ketlin Stivens je dogovorila da bi taj plan trebalo da bude na stolu kada se bude vodio dijalog o decentralizaciji, lokanoj samoupravi i zaštiti manjina.
«Put naprijed za Kosovu su demokratski standardi i dok se oni ne dostignu teško je govoriti o statusu. Moj odgovor onima koji kažu da je nezavisnost uslov za standarde je slijedeæi – Kosovo æe biti dio Evrope, a najbrži put u evropsku integraciju jeste implementacija demokratrskih standarda», kazala je Ketlin Stivens.
.