Neurolozi, psiholozi i drugi medicinski struènjaci okupljeni u amerièkom vladinom eksperstom timu pokušavaju da utvrde razloge nepredvidivog ponašanja ovdašnjih tinejdžera.
Sedamnaestogodišnji Rajan Rajt je meðu stotinama amerièkih tinejdžera koji su sostveni mozak donirali za potrebe nauke. Ili – tako nekako. Istraživaèki tim amerièke vlade analizira Rajtov mozak veæ èetiri godine, u namjeri da bolje razumije ponašanje i razvoj adolescenata.
Doktor Džej Gaid iz nacionalnog instituta za mentalno zdravlje kaže da tehnološki napredak u protekle dvije godine – omoguæava nauènicima da svoju analizu fokusiraju taèno na one djelove mozga, koji ih interesuju.
Ljudski mozak se skoro potpuno razvije do 6 godine – a ova studija, koja ukljuèuje detaljno skeniranje mozga tokom adolescentskog perioda – ukazuje da se u pubertetu, pa èak i kasnije – mozak i dalje razvija.
Doktor Geid kaže da se mozak tinejdžera mijenja znaèajnije nego što su istraživaèi mogli i da zamisle.
Istraživanjima je utvrðeno da frontalni korteks posljednji sazrijeva. Taj dio mozga odgovoran je za planiranje, odluke i samokontrolu.
Psiholog Èarls Nelson, sa Univerziteta u Minesoti kaže da su izražene emocije jedna od najznaèajnih odlika adolescencije. Razlog zbog koga po našem mišljenju dolazi do naglih promjena raspoloženja adolescenata, kaže Nelson, je upravo to što frontalni korteks nije dovoljno razvijen da bi mogao da kontroliše ponašanje, odnosno emocije."
U najkraæem, nauka je utvrdila da se mozak tinejdžera još razvija i da je taj proces intenzivniji nego što se nekada smatralo. Psiholozi kažu da se time mogu objasniti ponekad neoèekivani istupi tinejdžera, promjene raspoloženja, pa èak i riskantni - štaviše – opasni oblici ponašanja.