Linkovi

Nedostatak nauènika u Americi - 2004-05-24


Amerièki studenti gube interesovanje za nauèni rad, ali Amerika više ne može da se osloni ni na dovoljan broj stranaca koji bi zauzeli njihovo mesto.

Kao prvo, dobra vest. Nacionalni odbor za nauku, nevladino telo sa zadatkom da savetuje amerièkog predsednika i Kongres o pitanjima vezanim za nauku, saopštilo je da Sjedinjene Države i dalje imaju prednost u tehnologiji. Za sada, SAD i dalje izdvajaju najviše za istraživanje i razvoj. Kao rezultat, nauèni panel navodi da se u Sjedinjenim Državama objavljuje najveæi broj nauènih èlanaka da se stvara veliki broj tehnièkih inovacija, i da se razvijaju industriju visoke tehnologije koja koristi te inovacije za dobrobit zemlje. Šta je onda to što zabrinjava Nacionalni odbor za nauku?

«Problem je u tome što obuèavamo sopstvene struènjake».

Ove loše vesti dolaze od èlana Nacionalnog odbora za nauku Roberta Rièardsona, prorektora za istraživaèki rad na univerzitetu Kornel. On govori o smanjenju interesovanja za nauku medju amerièkim studentima.

«Od 1975. godine, deo naše populacije, starosti izmedju 18 i 24 godine, koja na koledžima i univerzitetima studira prirodne nauke, pao je sa treæeg mesta u svetu na sedamnaesto. To nije naèin da ostanete konkurentni u narednim generacijama».

Paradoksalno, Nacionalni odbor za nauku smatra da je uspeh amerièke ekonomije bio faktor koji je doprineo pomanjkanju struènjaka u prirodnim naukama, zato što je doveo do poveæanja potrebe za tehnièarima. Odbor predvidja da æe, ukoliko se taj trend bude nastavio, broj nauènika i inženjera medju Amerikancima ostati u najboljem sluèaju na sadašnjem nivou. Sjedinjene države su tradicionalno popunjavale taj nedostatak strancima. U 2000. godini studentima iz stranih zemalja dodeljeno je 30 % magistarskih diploma i 40% doktorata iz prirodnih nauka. Medjutim, Odbor navodi da i taj izvor talenata spolja presušuje zbog pooštrenog režima za dobijanje amerièkih viza, posle napada Al Kaide 11. septembra 2000., kao i zbog toga što Rusija i azijske zemlje u razvoju nastoje da zadrže te talente tako što više investiraju u istraživanje i razvoj.

«Zemlje u razvoju sada potpuno shvataju da nauka i tehnologija podstièu razvoj i ekonomski rast».

To je rekao Arden Biment, direktor nacionalne fondacije za nauku, agencije amerièke vlade koja finansira nemedicinska istraživanja.

«Ostatak sveta poveæava svoje investicije i prebacuje težište sa ekonomija pretežno orijentisanih na izvoz na ekonomije koje teže da zadovolje i potrebe domaæih tržišta».

Kao rezultat, amerièka udeo u broju objavljenih istraživaèkih èlanaka, iako još uvek najveæi, na istom je nivou od 1992. godine, a taj trend nije uoèen u ostalim razvijenim industrijskim zemljama. Nacionalni odbor za nauku smatra da je ekspanizija istraživanja na istoku i jugo-istoku Azije odraz rastuæe tehnièke kompetitivnosti tih regiona. Na konferenciji za novinare u Vašingtonu, direktor Nacionalnog odbora za nauku, Robert Rièardson sa univerziteta Kornel, odbio je da da odgovor jednom novinaru koji ga je upitao da li misli da Sjedinjene Države postaju lenje. On je rekao da je glavni deo problema nedostatak inspiracije amerièke omladine da se u veæoj meri okrene ka nauci.

«Ukoliko ne budemo investirali u radnu snagu i nauèna istraživanja, ostaæemo pozadi u oblaku prašine», zakljuèio je Rièardson.

XS
SM
MD
LG