Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Coffe/v=2/TID=I002_2/l=IVI/*-http://home.chello.no/~bjohans2/bij/morro/gal5/coffe.jpg">Svijet godišnje popije oko 70 milijardi dolara kafe - 2004-05-17


Uzgajivaèi kafe, nekad su solidno živjeli od svog truda, ali je vremenom, sa poveæanjem proizvodnje, cijena kafe proporcionalno opadala. To je dovelo do krize, siromaštva, pa èak i gladi u nekim predjelima gdje se uzgaja kafa. Pogledajmo prilog o tome kako žive proizvoðaèi kafe u Kolumbiji.

Kolumbija je, poslije Brazila, najveæi proizvodjaè kafe u svijetu. Tokom posljednjih stotinjak godina kafa je bila najznaèajniji izvozni proizvod i naèin života velikog broja Kolumbijaca. Meðutim – to više nije sluèaj. U proteklih 7 godina cijena kafe je sa skoro 3 dolara pala na 65 centi prošle godine, proizvodni viškovi širom svijeta, uklanjanje kvota i novi tržišni standardi doveli su do najveæe krize koja je u više od jednog vijeka pogodila proizvoðaèe.

U Columbiji 600 hiljada seoskih porodica žive od proizvodnje kafe, koja utièe i na život cijele države. Èetiri miliona Kolumbijaca su na neki naèin povezani sa prometom kafe od èega smo nekad zaraðivali 15 milijardi, a sada svega 700 miliona dolara.

Alvaro Gutierez iz Armenije, srca kolumbijske industrije kafe, smanjuje zasade kafe i pokušava da se preorijentiše na druge poljoprivredne kulture. On, meðutim upozorava da – zahvaljujuæi tome što propada biznis sa kafom – ljudi poèinju da uzgajaju mnogo profitabilnije, ali opasnije kulture. Po rijeèima Gabriela Silve, iz Sindikata proizvoðaèa kafe na više od 18.000 hektara u Kolubiji uzgajaju se zabranjene sorte.

Nema sumnje da je kriza jedan broj proizvoðaèa kafe usmjerila ka ilegalnim aktivnostima i da su mnogi poèeli da uzgajaju koku da bi poreživjeli.

I Alvaro Gutierez kaže da se proizvoðnja kafe više ne isplati.

Ljudi prièaju da za samo godinu, žetvom koke sa manje od jednog hektara zemlje zarade pet do šest miliona pezosa, dok ja od kafe ne mogu da zaradim ni milion.

Kolumbijski predsjednik kaže da medjunarodna zajednica ima dobar razlog da pomogne njegovoj zemlji.

Više kolumbijske kafe znaèi manje kokaina i manje ubijanja u Kolumbiji.

Po rijeèima Gabriela Silbve iz sindikata proizvoðaèa kafe – realnost na svjetskom tržištu kafe izgleda ovako – od šoljice kafe koja se širom svijeta prodaje prosjeèno za dolar i po - proizvoðaè dobije samo jedan cent. Nekada je, kaže Silva, to bilo i do 50 centi. Medjunarodna organizacija za kafu je dio agencije Ujedinjenih nacija koja okuplja zemlje proizvodjaèe kafe i koja bi trebalo da sprijeèi proizvodnju viškova i stabilizaciju cijena. Medjutim, Sjedinjene Države, najveæi potrošaè kafe u svijetu, povukle su se iz te organizacije 1990-te, što je svjetsku krizu sa kafom uèinilo još težom. Kolumbija, pogoðena krizom baš kao i afrièki proizvoðaèi kafe - danas pokušava da proizvodnjom posebnih, atraktivnih vrsta kafe i turizmom nadoknadi gubitke i smanji proizvodnju alternativnih ilegalnih kultura. Uzgajanje koke na primjer - tek je pojedincima omoguæilo da opstanu, ali je veæinu proizvoðaèa kafe u Kolumbiji uèinilo siromašnim.

XS
SM
MD
LG