Linkovi

Saradnja Beograda sa Haškim tribunalom predmet uslovljavanja - 2004-04-29


Rad i izlazna strategija Haškog tribunala, prenos nekih sluèajeva na lokalne sudove, izdržavanje zatvorskih kazni u matiènim državama osuðenika i konstantan pritisak meðunarodne zajednice u cilju pune saradnje vlasti u Beogradu sa Haškim tribunalom – teme su o kojima je kolega Alen Mlatišuma razgovarao sa Džemsom Gauom, predavaèem na londonskom kraljevskom koledžu. Tužilastvo Haskog tribunala najavilo je da ce u Savjetu bezbjednosti UN-a pokrenuti raspravu o opravdanosti formiranja kolegijuma sudija koje odnedavno prema najnovijim izmjenama sudskih pravila, moze da uskratiti odobrenje tužbe ako procijeni da osumnjièena osoba nije dovoljno visokog ranga za proces pred Haškim Tribunalom. Do izmjena sudskih pravila došlo je da bi se olakšala realizacija takozvane izlazne strategije Tribunala koji bi – do 2008. trebalo da okonèa svoj rad. Naš sagovornik, predavaè na londonskom Kraljevskom koledžu – Džems Gau, smatra da æe –usled niza diplomatsko – politièkih okonlnosti – Tribunal ipak raditi do okonèanja procesa koji se vode protiv svih do sada optuženih pred tim sudom.

“ Ne sumnjam da æe Haški tribunal nastaviti da radi sve dok se ne okonèaju procesi protiv onih koji su veæ optuženi pred tim sudom.Neki bi voljeli da tribunal okonèa rad što prije, svi bismo voljeli da vidimo da se svi procesi okonèaju što skorije, ali mislim da je pošteno reæi da nema izgleda da æe se to desiti tako skoro. Potrebno je da se svi sluèajevi procesuiraju, a to bi moglo da potraje i veoma dugo – jer, ne radi se samo o privoðenju ljudi u Hag, veæ o sudskom, pa onda i žalbenom procesu. I dok se sve to ne završi, Tribunal æe nastaviti da radi. Zaista ne postoje nikakve šanse da se bilo koji od procesa koji se sada vode pred Haškim sudom prenesu na lokalne sudove, jer to nije moguæe uèiniti dok se ne ispune neki znaèajni uslovi za šta, èini mi se, trenutno nema velikih izgleda. Mjesto na koje bi mogli da budu preneseni procesi iz haškog tribunala mogao bi da bude Meðunarodni krivièni sud, kada se jednom bude uspostavio. Meðutim, to bi istovremeno bio politièki i diplomatski problem za SAD. Stoga, mislim da æe Haški tribunal raditi sve dok ne okonèa svoj cjelokupan posao. “

Komentarišuæi navode u zapadnojštampi da novi premijer Srbije pregovara sa meðunarodnim zvaniènicima da eventualno osuðeni u Hagu zatvorske kazne služe usrpskim zatvorima – Džejms Gau vidi kao idealnu, ali trenutno neostvarivu zamisao.

«Ni bih iskljuèio ni jednu moguænost u ovoj fazi, ali imajuæi u vidu trenutnu politièku situaciju u Srbiji, stanje pravosuða i prilike u lokalnim zatvorima, moguæe je da æe se toj opciji – da eventualno osuðeni u Hagu, zatvorske kazne služe u srpskim zatvorima - isprijeèiti èinjenica što Srbija neæe ispunjavati mnoge meðunarodne standarde – to znaèi da kratkoroèno posmatrano, vjerovatno do toga neæe doæi , ali je idealna situacija da to jednog dana bude moguæe. «

Sjedinjene države i Evropska unija vrše veliki pritisak na vladu u Beogradu – kako bi je natjerale na pozpuno izvršavanje meðunarodnih obaveza. Saradnjom sa Haškim tribunalom uslovljena je amerièka pomoæ Beogradu, a evropska Unije je stopirala proces izrade studije o izvodljivosti . Džems Gau kaže da æe se pritisak Zapada na vladu Srbije nastaviti.

«Ne vidim nijednu razliku izmeðu stavova Evrope i SAD u tom slislu. Jasno je da postoji linija ispod koje meðunarodna zajednica neæe iæi kada je u pitanju pomoæ Srbiji da da krene naprijed – i ta, krajnja linija je upravo saradnja Beogarda sa Haškim tribunalom. U konaènom, i transfer generala Ratka Mladiæa u Hag. Dok god Mladæ ne bude u Hagu, Srbija æe teško kerenuti naprijed. Sva saradnja i sva pomoæ biæe uslovljena tim pitanjem. «

XS
SM
MD
LG