Linkovi

Intervju sa Džonom Lempijem - 2004-03-19


Dž.L.: Upravo sam se vratio iz Beograda, gde je objavljen srpski prevod moje knjige “Istorija Jugoslavije” što me je navelo na razmišljanje o politièkim podelama u Srbiji, koje otežavaju sprovodjenje reformi, i sliènostima sa politièkom situacijom 1920-tih godina. Suprotno tvrdnjama nekih istorièara o uspešnoj saradnji tadašnjih srpskih politièara, njihove razmirice dovodile su do slabih i konfuznih reuzltata. Bojim se da je situacija u današnjoj Srbiji slièna tadašnjoj, u smislu tekuæih nesuglasica medju strankama demokratskog bloka Srbije. To bi moglo da zakoèi dalji progres i reforme u Srbiji i preko potreban ulazak u Evropsku uniju.

B.M.: Kako bi ste ocenili novi ekonomski tim Srbije i moguænost daljeg ekonomskog progresa te zemlje?

Dž.L.: Nadam se da æe novi ekonomski tim sa Mladenom Dinkiæem na èelu Ministarstva finansija i centralne banke krenuti napred i završiti posao zaostao iz protekle godine, a to je konaèno formulisanje Studije izvodljivosti za uèlanjenje Srbije i Crne Gore u Evropsku uniju. Bosna i Hercegovina i Makedonija su u tom poslu odmakle ispred Srbije, što je paradoksalno uzimajuæi u obzir kapacitet srpske ekonomije i finansijske i privredne eksperte u Beogradu, što stvarno izaziva veliku zabrinutost. Nadam se da æe srpska privreda i vlada preduzeti hitne mere za razrešenje tog i drugih problema.

B.M.: Pored pomenutog, èemu još pripisujete relativno tešku ekonomsku situaciju u Srbiji?

Dž.L.: Jedan od kljuènih zadataka je da bi trebalo izrvršiti, kako ja to zovem, zakonsko èišèenje srpske privrede od svih ilegalnih i kriminalnih aktivnosti, kao što je izbegavnje plaæanja poreza i drugo, jer to nanosi veliku štetu samoj zemlji i obeshrabruje strane investitore. Pored toga, time se u srpskoj javnosti održava iluziju da je ilegalan biznis operativniji i korisniji od legalnog.

B.M.: I na kraju, kako bi ste protumaèili izjavu premijera Koštunice o decentralizaciji Kosova?

Dž.L.: Veoma je teško u ovom momentu naæi pravi put ka progresu. Ideja o kantonizaciji Kosova podseæa me na Vens-Ovenov plan za Bosnu i Hercegovinu, s poèetka 90-tih godina, kojim su od raznih strana tražene ishitrene odluke radi preuzimanja potpune kontrole nad svojim kantonima. To nije bilo delotvorno tada pa mislim da bi u sluèaju Kosova trebalo pokazati strpljenje i ispuniti standarde kao preduslov bilo kakvim daljim promenama u statusu te pokrajine. Potpuno razumem nezadovoljstvo srpske strane dosadšanjim razvojem situacije, ali se nadam da æe kosovski Albanci, koji žele da steknu poštovanje i uvažvanje Evropske unije, uoèiti da uslovi pod kojima žive kosovski Srbi, kao i zaštita njihovih verskih objekata, nisu zadvoljavajuæi, niti u skladu sa bilo kakvim važeæim standardima. Dakle, za rešavanje tog pitanja biæe potrebno strpljenje, koje æe morati da pokazu obe strane.

XS
SM
MD
LG