Amerièki državni sekretarijat danas je objavio godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu u 2003. godinu, u kojem je – ocijenjeno da su vlasti u Srbiji i Crnoj Gori, generalno poštovale ljudska prava i slobode. Što se tièe prilika na Kosovu, ocijenjeno je da su prava manjinskih naroda, posebno kosovskih Srba, ugrožena i da to predstavlja vrlo ozbiljan problem.
U izvještaju državnog sekretarijata ocjenjeno je da je Vlada Srbije generalno poštovala ljudska prava, ali da je bilo incidenata - naroèito tokom 42-dnevnog vanrednog stanja nakon atentata na premijera Djindjiæa, kada je policija tukla pritvorene i uznemiravala graðane. Dokazi ukazuju da je 12. marta grupa nacionalista iz paravojnih strukturai organizovanih kriminalnih grupa organizovala atentat na Djindjiæa, što je bio prvi korak u namjeri da se sruši Vlada. Djindjiæevi naslednici su brzo objavili vanredno stanje i pokrenuli veliku akciju obraèuna sa organizovanim kriminalom i paravojskom. Vanredno stanje koje je trajalo 6 nedjelja podržao je najveæi dio stanovštva i neke meðunarodne organizacije, ukljuèujuæi OEBS. 22. Decembra u Specijalnom sudu poèelo suðenje grupi optuženih meðu kojima je i izvršilac atentata. Nakon okonèanja vanrednog stanja u kojem je oko 10,000 osoba pritvoreno - stigle su brojne optužbe na raèun policije, zbog brutalnosti, maltretiranja i iznuðivanja priznanja torturom. Vlada je odbacila te optužbe, navodi se u izvještaju i istièe da je vlada poveæala je restrikcije prema medijima, pravu na privatsnost i slobodu udruživanja tokom vanrednog stanja.
Naglašava se da nije bilo politièki motivisanih ubistava i nestanaka, ali su snage bezbvjednosti u 2003. ubile 9 osoba. Policija je, kako se navodi, riješila ubistva visokih zvaniènika koja su se dogodila u vrijeme Miloševiæeve vlasti, ali su zabilježeni incidenti u vezi sa selektivnim hapšenjima i pritvaranjem uhapšenih. Sudstvo je i dalje podložno uticaju politike, a loša saradnja sudske sa ostalim instancama vlasti usporila je zakonodavne reforme. Ukazuje se da je formiran poseban domaæi sud za ratne zloèine i da je naimenovan specijalni tužilac.
Iako usvojen u Srbiji nije implementiran zakon o lustraciji koji bi kršioce ljudskih prava privremeno udaljio iz organa vlasti, saopštio je Stejt Dipartment.
Razlièiti politièki pritisci uticali su na kršenje medijskih sloboda. U tom kontekstu pomenut je Vladimir Beba Popoviæ i njegove aktivnosti u vrijeme vanrednog stanja.
Nezavisnost medija je i dalje problem – privatne tužbe za klevetu, ukljuèujuæi i tužbe pojedinaca iz politièkog života i indirektna politièka manipulacija koja doprinosi novinarskoj samocenzuri. U više navrata novinari su privoðeni na takozvane "informativne razgovore".
Vjerska prava su uglasvnom poštovana. Pominje se nekoliko izolovanih incidenata kršenja prava muslimana, adventista i jevreja uz isticanje da - izuzev za srpske pravoslavne vjerniike – vojska ne omoguæava vjerske obrede.
Prava manjina su znaèajno poboljšana otkako je smijenjena Miloševiæeva vlast. Registrovano je i nekoliko sluèajeva nasilja i diskriminacije manjinskih vjerskih zajednica. Nasilje i distriminacija žena, Roma i drugih manjinskih etnièlkih zajednica i dalje predstavlja problem.
Trafiking žena i djece je problem na koji je vlada odgovorila novim zakonima, oznaèivši trgovinu ljudima kao krivièno djelo. Srbija je, baš kai i Crna Gora oznaèena kao zemlja tranzita i rijetko zemlja destinacije trafikovanih osoba.
Parlament SCG izmijenio je Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, što je rezultiralo dobrovoljnom predajom èetvoro i hapšenjem i transferom u Hag još pet optuženih. Vlada je uputila dosta dokumentacije u Haški sud i dozvolila pojedincima da svjedoèe. Meðutim haški tribunal je i dalje generalno nezadovoljan sa saradnjom Beograda, posebno zbog toga što vjeruje da se jedan od najtraženijih optuženika za ratne zloèine, Ratko Mladiæ, nalazi u Srbiji.
Vlasti u Podgorici su generalno poštiovale ljudska prava uz odreðene izuzetke, koji se odnose na selektivno privoðenje i hapšenje, kao i prekoraèenja policijskih ovlaštenja. Navodi se da je ipak opšta ocjena da je tih incidenata bilo znatno manje nego u prethodnim godinama, da su policiajci kažnbjavani nakon internih istraga i da je žrtvama policijskog batinanja nakon sudskog postupka, isplaæivana novèana nadoknada.
Sloboda medija je problem, ali je uticaj vlade na medije manji u odnosu na prethodnu godinu. Pritisak politièara rezultirao je nepreciznim izvještajima u državnim i privatnim medijima. Pominju se tužbe CG opremijera Djukanoviæa protiv dnevnika Dan zbog klevete. Medijska slika u odnosu na Srbiju ipak je nešto bolja. Navedeno je da se u skladu sa zakonima državni mediji transformišu u javni servis, ali da dnevni list Pobjeda uprkos zakonskom roku još nije privatizovan. Ocjenjeno je da dnevni list Publika i program televiztije Pink koji se emituje na osnovu privremene dozvole izdate u netransparentnoj proceduri – pristrasno izvještavaju u korist Vlade. Pink kao finansijski moæna stanaica, prijeti da sa tržišta istisne nezavisne stanice.
Državni sekretarijat u izvještaju o stanju ljudskih prava u Cg navodi i da nema pomaka u istragama o ubistvima viskoih državnih funkcionera Gorana Žugiæa i Darka Raspopoviæa.
Meðunarodna podrška pomogla policiji da unaprijedi kontrolu granica i aktivnosti u borbi protiv organizovanog kriminala. Krivièni zakon koji bi trebalo da stupi na snagu u aprilu ove godine, prema mišnjenju OEBS-a unaprijediæe stepen poštovanja ljudskih prava i daæe policiji i sudskim vlastima više ovlaštenja i prostora za djelovanje protiv kriminala.
Vjerska prava uglavnom poštovana, navedeno da razlièite vjerske zajednice koegzistiraju na istom podruèju. Istaknute su tenzije izmeðu Srpske i Crnogorske pravoslavne Crkve, ali je ocijenjeno da su u pitanju uglavnom politièki motivisane nesuglasice.
Pozitivno je ocijnenjena participacija žena u politici, a navedeno je da je nakon pritiska javnosti, nakon trafiking afere, za državnog tužioca izabrana žena – Vesna Medenica. Što se tièe trgovine ljudima, navedeno je da se u izvještajima policijski i drugi zvaniènici povezauju sa trafikingom. Detaljno su opisana sva desavanja u vezi slucajem moldavke SÈ – uz napomenu da su vlade stranih država, EU i OEBS oštro kritikovali odluku da se osumnnjièeni ne izvedu na suðenje. Nevedeno je i da su crnogorske vlasti sa saradjivale sa OEBSom i medjunarodnim organizacijama koje su istrazivale propuste u tom slucaju, ali da su neke kadrovske odluke uticale na sumnju u rijesenost drzavnih organa da se efikasno bori protiv trafikinga. Navedeno je i da je uvojena vladina strategija za borbu protiv trgovine ljudima i da je grupa u kojoj je nacionalni koordinator ua borbu protiv trafikinga poèela u decembru implementaciju vladinog plana.
Kada je rijeè o Kosovu, kojim upravlja meðunarodna administracija, reèeno je da su UNMIK i kosovske privremene institucije uglavnom poštovale ljudska prava, ali da su zabilježena i ozbilja kršenja. registrovano je više politièki motivisanih ubistava i kidnapovanja. Medjuvjerske i medjuetnièke tenzije, kao i nasilje su i dalje prisutni. Sloboda kretanja za pripadnike manjinskih naroda, posebno kosovskih Srba i dalje je ozbiljan problem. Poèinioci ubistava kosovkih Srbia i dalje nisu uhapšeni, navedeno je u izvještaju u kojem se naglašava da se zbog ukupnih prilika, na Kosovo vratio veoma mali broj srpskih prognanika. I nasilje nad ženama ocijenjeno je kao vrlo ozbiljan problem, baš kao prisiljavanje djece na rad, trgovina ljudima i organizovana prostitucija.