Linkovi

Crna rupa uništava zvezdu - 2004-02-25


Crne rupe su nebeska tela ogromne gustine èija gravitacija je tako velika da gutaju sve što im se nadje na dohvatu, pa èak i samu svetlost.Veruje se da se po jedna crna rupa nalazi u središtu svake galaksije. Za sada ne postoji pouzdan odgovr na pitanje šta se dogadja sa objektima koji se nadju u njihovom zagrljaju. Medjutim, astronomi su nedavno uz pomoæ orbitalnih teleskopa Èandra i Njutn posmatrali zapanjujuæi prizor kako jedna crna rupa guta deo neke zvezde. Astrofizièar Ginter Hasinger, iz Instituta maks Plank, u Nemaèkoj, kaže da su pomenuti infracrveni teleskopi uspeli da vide sliku koja je inaèe zaklonjena iza gustih slojeva medjuzvezdane prašine:

”Zvezda se kretala po orbiti oko crne rupe i u jednom trenutku se isuviše približila pa je postala izdužena, zatim se raspala i njeni ostaci su poèeli da padaju u crnu rupu. U tom procesu su se zagrejavali. Pre nego što nestane u crnoj rupi materija emituje iks zrake koje smo uspeli da vidimo.“

Poslednji dani pomenute zvezde primeæeni su još poèetkom devedesetih, uz pomoæ evropskog satelita Rosat, ali je slika bila isuvuše mutna za bi se videlo otkud dolazi svetlo. Novi, precizniji teleskopi Èandra i Njutn, pokazali su da snopovi iks zraka dolaze iz jedne galaksije, na oko 700 miliona svetlosnih godina od nas, sa crnom rupom za koju se procenjuje da ima sto miliona veæu masu od našeg sunca. Astronom na Univerzitetu države kalifornije, Aleks Filipenko, nije uèestvovao u tom posmatranju, ali smatra da je ovo veliki dan za astronomiju:

”Dok ovakvi dogadjaji nisu mogli da se vide èitava hipoteza o crnim rupama u središtima galaksija bila je pod znakom pitanja. Ali sada, kombinacija podataka sa teleskopa Rosat, Èandra i Njutn, pružila je pouzdane dokaze. Milim da je ovo prilièno snažna potvrda da crne rupe ponekad uništavaju zvezde.“

Nauènici kažu da bi gutanje neke zvezde u centru naše galaksije Mleèni put, na oko 25 hiljada svetlosnih godina od nas, izazvala emisiju iks zraka 50 puta snažniju od do sada najsnažnijeg izvora tih zraka u njoj. To ne bi ugrozilo Zemlju, ali bi uništilo mnoge osetljive instrumente na orbitalnim teleskopima. Oslobodjena energija bila bi dovoljna za zagrevanje sto milijardi planeta kao što je naša do kraja postojanja svemira. Medjutim, smatra se da su šanse za takav dogadjaj jako male - otprilike jednom u 10 hiljada godina u tipiènoj glaksiji. Astrofizièar Ginter Hasinger kaže da æemo, s obzirom na broj galaksija u svemiru, ipak imati dosta prilika da posmatramo kako neka crna rupa guta zvezdu:

”Nadamo se da æemo i tokom buduæih osmatranja iks zraka koji dolaze iz dubine svemira uoèiti takve pojave. Od sada æemo biti na oprezu i odmah æemo obavestiti astronome širom sveta da se ukljuèe i nadamo se da æemo iz toga nauèiti više o tim prirodnim pojavama.“

Na prikupljenim snimcima zvezda se još opire privlaèenju crne rupe, ali njena svetlost je sve slabija. Fotografije ovog svemirskog dogadjaja možete da vidite na internet adresi www.space.com.

XS
SM
MD
LG