Linkovi

Novi uslovi za dobijanje amerièkih viza - 2004-02-20


Èitava procedura traje samo nekoliko sekundi - stavite prst na prozorèe skenera i stanete ispred digitalne kamere i to je sve. Dobrodošli u Sjedinjene Države. Osim, naravno, ako se nalazite na listi traženih ili se vaš otisak prsta i fotografija ne slažu sa podacima u vašem zahtevu za izdavanje vize. Od ovog programa izuzeti su gradjani 27 zemalja koji ne moraju da traže vize za kraæi boravak u Americi.

Kada je objavio uvodjenje novih uslova, podsekretar za bezbednost pograniènog saobraæaja i transporta pri Sekretarijatu za unutrašnju bezbednost, Ejsa Haèinson, izrazio je nadu da æe ih veæina posetilaca prihvatiti kao korisne, jednostavne i pravedne:

”Uveren sam da æe naši strani gosti uvideti da ovaj novi sistem nije nasrtljiv, da je jednostavan i brz, da æe ih uveriti da je naš sistem transporta bezbedan i da, kada budu ulazili u Sjedinjene Države, neæe ulaziti zajedno sa osobama koje bi mogle da budu opasne,“ rekao je haèinson.

I zaista, slièno gledište izrazili su mnogi strani posetioci koji su nedavno stigli na Medjunarodni aerodrom Dalas, nedaleko od Vašingtona. ”Bolje je ovako jer je bezbednije i uopšte ne traje dugo. Samo stavite prst na ekran i prolazite. Nemam ništa protiv, ako je ovako beznednije. Nemam nikakve zamerke,“ izjavljivali su putnici.

Medjutim, neki od njih ipak brinu da bi biometrièke informacije, koje prikupljaju amerièke konzularne i imigracione vlasti, mogle da dodju u pogrešne ruke. Jedan posetilac iz Velike Britanije izjavio je sledeæe za Glas Amerike, pod uslovom da mu se ne objavi ime:

”Reæi æu vam šta me najviše brine. To je èinjenica da da ne znam ko æe sve imati pristupa tim informacijama. Prema amerièkom Zakonu o slobodi informacija izgleda da æe ga imati mnogi. Brine me moguænost kradje identiteta, što bi moglo da pogoduje teroristima.“

Sekretar za unutrašnju bezbednost, Tom Ridž, izjavio je da æe tim informacijama moæi da raspolažu samo ovlašæeni funkcioneri, i to samo ako je strogo neophodno. Dženis Džejkobs, zamenik pomoænika državnog sekretara za konzularna pitanja, kaže kako zna da mnoge zabrinjava šta bi moglo da se dogodi sa biometrièkim podacima o posetiocima. Ali ona uverava sve da æe biti korišæeni samo u svrhe provere identiteta:

”Jednostavno, oni nam omoguæavaju potvrdjivanje identiteta ljudi koji su podneli zahtev za vizu, a Sekretarijatu za unutrašnju bezbednost pružaju moguænost identifikacije onih koji ulaze u zemlju.“

Ipak, neki analitièari kao Klajd Vejn Kruz, direktor Odeljenja za analizu tehnološke politike pri vašingtonskom institutu Kejto, strahuju da bi ta moguænost vlasti da prikupljaju i obradjuju velike kolièine informacija mogla da dovede do zloupotreba. ”Pitanje je da li oni samo uporedjuju te informacije, ili ih uporedjuju i èuvaju,“ kaže on. Kruz kaže da problem nije u tome što moderna tehnologija proverava identitet posetilaca, ali da ona nikada ne bi smela da se koristi za trajno èuvanje podataka o ljudima koji nisu pod sudski naredjenom istragom:

”Ako se prilikom skeniranja, snimanja lika ili dužice oka utvrdi da se osoba ne nalazi u policijskim dosijeima, ti podaci ne bi smeli da se dalje èuvaju. Ako se program tako sprovodi, onda se on može braniti. Ali, postavlja se pitanje može li se verovati vlastima da æe te informacije uništiti?“

Analitièari se slažu da je pojaèana bezbednost bar delimièno zaslužna za èinjenicu da posle 11. septembra 2001. godine nije bilo ni jednog teroristièkog napada na amerièku teritoriju. Ali Klajd Vejn Kruz iz instituta Kejto iznosi gledište da je to možda pre rezultat nekih tehnièkih poboljšanja i psiholoških faktora nego biometrièke provere identiteta:

”Ako samo pogledate aviosaobraæaj,“ kaže on, ”tu je najviše uticalo blindiranje vrata pilotskih kabina i svest terorista o tome da æe pri bilo kakvom pokušaju da prodru kroz ta vrata bili napadnuti i savladani od strane putnika.“

Uprkos poveæane opreznosti u postupcima prema stranim posetiocima amerièki funkcioneri istièu svoju želju da Sjedinjene Države ostanu otvorena zemlja koja sa dobrodošlicom doèekuje došljake. Predsednik Buš je rekao da ”Amerika nije tvrdjava. Ne želimo da ikada postanemo tvrdjava.“

Zamenik pomoænika državnog sekretara za konzularna pitanja, Dženis Džejkobs, dodaje da Sjedinjene Države neæe napustiti svoju politiku ”otvorenih vrata“:

”Ne želimo da postanemo društvo opasano zidom. Mi raširenih ruku doèekujemo putnike i posetioce i želimo da efikasno identifikujemo osobe koje predstavljaju visok rizik, koje možda dolaze sa zlim namerama, ali da istovremeno omoguæimo ostalima da dobiju vize što je brže moguæe.“

Debora Mejers je analitièar u vašingtonskom Institutu za migracionu politiku, koji prouèava masovna kretanja ljudi svuda u svetu. Ona kaže da bi Sjedinjene Države, ako žele da se prikažu kao otvorena zemlja, morale da pokažu da ne nastoje samo da zaštite svoje granice veæ i da ubrzaju proces izdavanja viza strancima koji poštuju zakon. A iznad svega, moraju da pokažu da je pooštravanje graniène kontrole deo dalekosežne kampanje poboljšanja bezbednosti:

”Te mere,“ kaže ona, ”mogu da doprinesu amerièkoj bezbednosti ali one moraju biti uskladjene sa merama izražavanja dobrodošlice onima koji ulaze u zemlju. Ali mi ne možemo da se suprotstavljamo terorizmu samo strožijom kontrolom ulaska u zemlju. Te mere moraju da budu deo širih antiteroristièkih mera koje obuhvataju prikupljanje obaveštajnih podataka u inostranstvu i razmenu tih informacija izmedju razlièitih službi naše vlade.“

Mnogi posetioci iz Evrope uporedjuju stroge provere identiteta na amerièkim graniènim prelazima sa nedostatkom takvih mera u Evropskoj uniji.

XS
SM
MD
LG