Linkovi

Makedonija - 2004-02-07


Nedavno postavljeni Milenijumski krst uzdiže se iznad brda Vodno u okolini glavnog grada Makedonije Skoplja . Videla sam ga tokom nedavne posete Makedoniji, nasuprot džamija na drugoj strani reke Vardar, koja deli grad gotovo na potpuno jednake delove. Te suprotne strukture simbolizuju rascep i povremeno izazivanje oružanih razmirica izmedju pravoslavnih hrišæana, koji èine veæinu u Makedoniji, i manjinskih muslimana koji su etnièki Albanci. Sukob u susednoj srpskoj provinciji Kosovo 1999. godine izazvao je izbeglièku krizu u Makedoniji. Više od 350 hiljada albanaca prelilo se u Makedoniju, èime je poremeæena struktura stanovništva, a što je poveæalo tenzije koje su dovele do oružanog sukoba 2001. godine. Borbe su trajale nekoliko meseci i pretile su da zahvate region, ali je uz pomoæ medjunarodnih pregovaraèa i odluènog rukovodstva u zemlji, konflikt bio suzbijen. Mirovni dogovor koji garantuje veæa prava etnièkim Albancima potpisan je u Ohridu u avgustu 2001. Pojedinim merama je odgovoreno na zahteve etnièkih Albanaca èime je stvorena osnova za veæu integraciju. Krajem prošle godine, generalni sekretar NATO –a, lord Robertson izjavio je da je Makedonija prošla najgoru fazu svojih problema i da je to jedna od uspešnih prièa na Balkanu. Ali Danijel Server, direktor za balkansku inicijativu na Amerièkom institutu za mir u Vašingtonu kaže da je još uvek rano za takvu ocenu.

« Oni su se dogovorili oko nekih suštinskih pitanja. Na primer dogovorili su se da bi ime države trebalo da bude Makedonija. To je veoma važno, i oni i treba da se slažu, ili bar da razumeju jedni druge, na mnogo više nivoa. Imate danas opoziciju u Makedoniji, na obe strane, i albanskoj i makedonskoj, koja traži naèin da podeli zemlju. Mislim da je to veoma opasna ponuda».

Moja poseta Makedoniji otkrila je podvojenost izmedju dve zajednice. Kao u lošem braku, oni žive razdvojeno, èineæi po malo jedan za drugog. Njihovi politièki predstavnici pokušavaju da rade zajedno, ali to ne ukljuèuje obiène ljude. U svakom sluèaju, Server kaže da se vlast lako obavezala da æe zadržati zemlju na okupu. Iako je pokazala medjunarodnoj zajednici da je sposobna da se sama brani i da smiri unutrašnji sukob, prošle godine Makedonija je završila desetogodišnji period stranog vojnog prisustva na granici sa Kosovom. U nadi da æe odlazak stranih vojnika poveæati šanse za ulazak u NATO i Evropsku uniju. Danas, evropska civilna i policijska misija, sa oko dve stotine pripadnika, predstavlja jedine strane snage bezbednosti u Makedoniji.

Etnièke tenzije prozrokovale su stagnaciju u ekonomskom razvoju. Veæina vidljivih znakova su loši putevi i oronule gradjevine. Prvo pitanje mog šestogodišnjeg sina, kada smo doputovali bilo je « zašto je Makedonija tako propala». Odgovorila sam mu da Makedonci imaju druge stvari o kojima brinu, ali on nije bio zadovoljan. Odgovor takodje ne bi bio zadovoljavajuæi ni za Makedonce, frustrirane siromaštvom i nadom za zapolsenje. Oni gube nadu. Sloboda Èašule, bivši ministar inostranih poslova, sada poslanik u parlamentu, veruje da je kljuè rešavanja etnièkih sukoba eliminisanje siromaštva.

« Nedostatak politièke stabilnost i bezbednosti onemoguæavaju ozbiljne strane investicije. Nedostatak investicija produbljuje siromaštvo. Siromaštvo donosi ne zaposlenost . Sada je tu grupu ljudi , bez ikakve vrednosti, bez moguænosti da naprave bilo kakvu vrednost, lako izmanipulisati, za 21. vek, potpuno iracionalnim idejama . Ukoliko bi mogli da rade posao koji žele i koji æe im omoguæiti bolji život, ti ljudi nikada ne bi uzeli oružje».

Stopa ne zaposlenosti u Makedoniji blizu je 40%, a zvanièna statistika pokazuje da je izmedju 25 i 30% ljudi siromašno. Uz to, korupcija je široko rasprostranjena. Anti korupcijska organizacija Evropske unije objavila je prošle godine da su ucenjivanje i podmiæivanje naèin života u Makedoniji. Novoformirana makedonska komisija za borbu protiv korupcije nije uèinila još mnogo, a na listi Transparensi internešnala Makedonija se nalazi na 106-om od moguæa 133 mesta. Ali biti siromašan u Makedoniji nije isto kao u zemljama treæeg sveta. Snežana Andova je generalni menadžer makedonskog ogranka Oportjuniti internešnal, organizacije koja pomaže ljudima da zapoènu sa malim biznisom. Ona objašnjava da veæina Makedonaca poseduje svoja imanja i poèetni kapital. Ono što im je potrebno je ideja o tome šta bi sa tim novcem mogli da urade. Njena organizacija pomogla je seljaku poznatom kao CICKO STOILKO koji je otvorio farmu za proizvodnju mleka u blizini Skoplja. On kaže da mu je život težak , naroèito nakon što mu je umrla supruga, ali da neæe dozvoliti da padne u depresiju. Sve što poseduje, kaže, jednoga dana biæe preneto na njegovog sina, unuke i praunuke. On neæe tražiti sreæu ni na jednom drugom mestu. Snežana Andova zakljuèuje da, ukoliko i ostali makedonci pokažu slièan stav, zemlja ima šansu za uspeh.

XS
SM
MD
LG