Linkovi

Potraga za vodom na Marsu - 2004-02-02


Ukupno pet razlièitih nauènih sondi trenutno aktivno posmatra Mars - dva amerièka robotska vozila na tlu i dva amerièka i jedan evropski satelit iz orbite. Glavni nauènik NASE, Džejms Garvin, kaže da je to rekord:

”Imamo više vozila koja ispituju Mars nego ikada u ljudskoj istoriji. Moguænosti da saznamo njegove tajne su ogromne. Ako je na Marsu bilo vode toliko dugo koliko mislimo - šta bismo mogli iz toga da zakljuèimo? A preko vode mogli bismo da saznamo nešto o osnovnim komponentama života, o postojanju ugljenika“

Prvo pitanje na koje treba odgovoriti jeste da li je na Mrsu bilo tekuæe vode. Uz pomoæ satelita NASA je odredila dve medjusobno znatno udaljene lokacije. Robotsko vozilo Spirit spustilo se u krater Gusev, u podruèju koje lièi na dno nekadašnjeg jezera. Identièno robotsko vozilo Oportjuniti spustilo se na ravnicu nazvanu Meridiani, veliko nalazište mrko-crvenog oksida gvoždja zvanog hematit, koji se u prirodi obièno nalazi tamo gde je bilo vode. Nauènik NASE Džoj Krisp kaže da su dva robotska vozila opremljena nizom usavršenih instrumenata za otkrivanje vode:

”Mislimo da imamo zaista dobru kolekciju instrumenata koji mogu da sprovedu sve osnovne geološke testove, kakve na terenu može da sprovede neki geolog. Èak i nešto više od toga.“

Oba vozila imaju kameru sa mikroskopom, za detaljno razgledanje strukture stena i okolnog tla, kao i nekoliko instrumenata za analizu njihovog hemijskog sastava. Nauènik Rej Arvidson, sa Vašingtonovog univerziteta u Sent Luisu, kaže da æe on i njegove kolege pokušati da ustanove da li je hematit na lokaciji Meridiani nastao na dnu okeana ili u podzemnim vrelim izvorima, zagrevanim energijom vulkana:

”Kojih drugih minerala ima u blizini hematita? Da li su formirani u hladnoj ili vreloj vodi? Ima li nataloženog metarijala i da li je bio taložen pod uticajem talasa? Takodje, ima li tragova preistorijskih pukotina iz kojih je izbijala podzemna para. Taj hematit je morao nekako da se stvori na tom mestu.“

Lokacija Meridiani je posebno zanimljiva zbog obližnje stene koja izgleda kao da je deo tla. Geolog sa univerziteta Harvard, Endrju Nol, kaže da je stena nastala taloženjem na dnu vode ili kao vulkanski pepeo:

”Ako se radi o vulkanskoj steni, koja je pala sa neba ili je dokotrljana nekom vodenom stihijom, na njima bi trebalo da postoje tanki paralelni slojevi. Ako se radi o sedimentima koji donekle prodiru u materijal na kojem se talože, oèekujemo da vidimo neravnomernosti izmedju susednih slojeva.“

Nauènici NASE kažu da jedva mogu da saèekaju da im inženjeri koji upravljaju robotskim vozilima daju zeleno svetlo za poèetak istraživanja.

XS
SM
MD
LG