Linkovi

Stiven Norton o odnosima SAD i SCG - 2004-01-31


S.N.: Politièki proces u Srbiji izgleda da se kreæe u dobrom pravcu u svetlu upravo objavljenjog sapopštenja da je koalicija demokratskih stranaka izgleda postigla saglasnost o formiranju nove vladu. To je važan i pozitivak korak napared. SAD sagledavaju politièki proces i regionalnu poziciju Srbije i Crne Gore iz dugoroène perspektive. Prvo, želim da naglasim da Vašington smatra da se bez primarne uloge stabilne i demokratske Srbije i Crne Gore ne moze ostvariti mir i stabilnost na Balkanu. Vašington takodje smatra da je ohrabrujuæe da je na nedavnim parlamentarnim izborima demokratski blok dobio više od milion glasova u odnosu na ekstremnije stranke. Procenio bih da odnosi izmedju SAD i Srbije i Crne Gore napreduju.

B.M.: Da li je u odnosima izmedju SAD i Srbije i Crne Gore pitanje Kosova faktor koji razdvaja ili približava te dve zemlje?

S.N.: To je veoma važno pitanje i nisam siguran da je odgovor na njega jasan. Kao što znate, UNMIK je formulisao standarde. Primena standarda æe se, kako se oèekuje, proveriti iduæe godine radi moguæih razgovora o konaènom statusu Kosova. Ali, kako odrediti konaèni status. Jedna moguænost za tu pokrajinu je da ona postane nezavisna. Nisam siguran da bi to dovelo do dugotrajnog mira i stabilnosti u regionu. Srbi imaju legitimne interese u toj pokrajini, kao i Albanci. U svakom sluèaju, trebalo bi zaštititi prava pripadnika obe zajednice. Druga opcija je da se pokrajina vrati pod potpunu upravu Beograda. Nisam siguran ni da je to u najboljem interesu dugoroène regionalne stabilnosti. Možda bi uskoro trebalo razmatrati opciju o buduænosti Kosova kao integralnog dela Srbije i Crne Gore, ali sa polu autonomnim identitetom radi zaštite Srba, Albanaca i pripadnika drugih manjina. U svakom sluèaju, reè je o složenom i dugom politièkom procesu i odluku treba doneti veoma pažljivo.

B.M.: Koji su onda faktori koji približavaju pozicije SAD i Srbije i Crne Gore o tom pitanju?

S.N.: Ti stavovi su poznati. Oni se odnose na zaštitu svih etnièkih grupa, uz principijelan prilaz rašavanju problema etnièke veæine i manjina. Zapad oèekuje, izmedju ostalog, multi-etnièko društvo, koje æe imati transparentnu upravnu strukturu i ukloniti sve kriminalne elemente.

B.M.: Šta bi moglo da posluži kao baza za trajnije i obostrano korisno partnerstvo izmedju SAD i Srbije i Crne Gore?

S.N.: Kao što sam rekao, dugoroèni mir i stabilnost apsolutno zahtevaju snažnu i demokratsku Srbiju i Crnu Goru. Jedan od faktora je da pomognemo koliko možemo da se Srbija i Crna Gora oporavi i zauzme svoje pravo mesto na Balkanu. To æe svakako ta zemlja sama uèiniti preko svojih politièkih struktura u daljem procesu jaèanja demokratije. Druga stvar se odnosi na bezbednosna pitnaja -- odnosno direktnu saradnju u domenu bezbednosti, ili u okviru NATO-a, ili u borbi protiv medjunarodnog terorizma. U tom pravcu su veæ preduzeti neki koraci. Nedavno se admiral Gregori Džonson, komandant ratne mornarice NATO-a za južni evropski region, sastao sa liderima Srbije i Crnu Gore, što je važna indikacija. Takodje sve veæi broj oficira iz Srbije i Crne Gore odlazi radi obuke u Maršalov centar u Nemaèkoj. Svakako se postiže napredak, mada treba još toga uèiniti i reštiti još neka preostala pitanaja. Ali sigruan sam da æe dalja saradnja izmedju naše dve zemlje biti još plodnija.

XS
SM
MD
LG