Linkovi

Vesli Klark - 2004-01-08


General Klark se poslednji prikljuèio trci za predsednièku nominaciju Demokratske stranke, tek u septembru. Meðutim, od tada ankete javnog mnjenja pokazuju da je general pri vrhu demokratske liste predsednièkih aspiranata:

“Kasno sam se prikljuèio trci. Nisam profesionalni politièar. Meðutim, pridružio sam se kampanji zato što me zabrinjava pravac u kojem se zemlja kreæe. Smatram da nemamo pravo voðstvo za spoljnu, kao ni za unutrašnju politiku.”

59-godišnji Klark, roðen u Arkansou, nastoji sebe da predstavi kao modernog Dvajta Ajzenhauera, poslednjeg generala izabranog za amerièkog predsednika. Klark je diplomirao vojnu akademiju Vest Point, kao najbolji pitomac svoje generacije. Svoju 34-godišnju karijeru u Armiji poèeo je uèešæem u vijetnamskom ratu, gde je bio ranjen, a završio kao Vrhovni komandant NATO-a. General Klark je uèestvovao u pregovorima Dejtonskog sporazuma, kojim je okonèan rat u Bosni i komandovao je operacijom kojom su snage bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševiæa primorane da se povuku sa Kosova. No, Klarkov odrešiti stil i njegovo neslaganje sa vojnom strategijom nadreðenih dovelo je do njegovog prevremenog odlaska u penziju. Široj amerièkoj javnosti postao je poznat kao vojni analitièar i komentator tv mreže CNN. Nakon teroristièkih napada 11. septembra 2001. i rata u Iraku, bezbednost zemlje postala je jedno od najvažnijih pitanja. Klark veruje da æe zbog toga Amerikanci želeti da za šefa Bele kuæe izaberu generala. Klark takoðe žestoko kritikuje odluku predsednika Buša da uðe u rat sa Irakom, jer smatra da je to skrenulo pažnju i sredstva od rata protiv terorizma:

“Ova administracija, kako vidim, pre napada države nego teroriste. To je suštinski pogrešna politika. Da bi se zaštitili od terorizma treba da gonimo Osamu bin Ladena. Treba da se usredsredimo na srž rata protiv terorizma, a ne na obaranje država.”

Mnogi smatraju da je general Klark teško pogrešio kada je na samom poèetku svoje kampanje rekao da bi verovatno podržao rezoluciju amerièkog Kongresa kojom je predsedniku Bušu bilo dato ovlašæenje da uðe u rat sa Irakom. Tom izjavom Klark je osporio sopstvenu kritiku predsednika Buša. No, general Klark objašnjava da je izjava data u trenutku nepromišljenosti “politièara-poèetnika”. Vesli Klark, inaèe, podržava obnovu Iraka, ali se zalaže da Ujedinjene nacije preuzmu odgovornost za uspostavljanja nove vlade u Bagdadu i da mnoge druge zemlje budu ukljuèene u stabilizaciju Iraka. General Klark ima i razraðen program za domaæa pitanja, poput unapreðenja zdrastvene zaštite i obrazovnog sistema, otvaranja novih radnih mesta i reformu fiskalne politike. Svoj program naziva “planom za preokret Amerike”. Pošto je kasno ušao u trku, Klark neæe uèestvovati na prvim predizbornim stranaèkim izborima 19. januara u državi Ajovi, i svu pažnju je usredsredio na kampanju u Nju Hempširu gde se slièni preliminarni izbori održavaju nedelju dana kasnije. Neki analitièari predviðaju da bi general Klark nakon Nju Hempšira mogao da ispliva kao alternativni kandidat u odnosu na favorita, bivšeg guvernera drèave Vermont, Haurda Dina.

XS
SM
MD
LG