Linkovi

Amerièko-nemaèki odnosi: ima li nade za poboljšanje? - 2003-12-16


Uverljiva veæina Nemaca snažno se usprotivila ratu sa Irakom. Medju njima je bio i televizijski producent u Lajpcigu Kristian Keneman . Prema njegovim reèima, veæina Nemaca je smatrala da se bi se napadom na Irak bez prethodne podrše Ujedinjenih nacija prekršilo medjunarodno pravo. Postojao je takodje još jedan razlog.

“Mislim da su mladi ljudi u Nemaèkoj smatrali da nije bilo legalno da amerièka vlada stupi u rat jer nije bilo oružja masovnog uništenja. No, amerièka vlada je odluièila da zarati. Veæina Nemaca, ne samo mladih, skoro svi Nemci bili su svesni da nezakonit rat nije ispravan. Mi imamo našu istoriju.Nemaèka je poèela Drugi svetski rat u Poljskoj bez razloga. Tadašnja nemaèka vlada je konstruisala razlog. “

Pitanje Iraka je iziblo u prvi plan na prošlogodišnjim izborima u Nemaèkoj. Kancelar Šreder je pobedio posle oštre kampanje protiv rata i nemaèkog uèešæa u tom ratu. Predoèio je da Nemaèka neæe “udariti petama“ i slediti predsednika Buša u “vojnu avanturu.“ Èlan nemaèkog parlamenta Markus Lening je bio uveren da je vojna pretrnja protiv iraka bila potrebna, ali je smatrao da je amerièka vlada trebalo da da više vremena Ujedinjenim nacijama i medjunarodnoj zajednici. Luning, medjutim, istièe da su i nemaèki funkcioneri pogrešili.

“ Veæ na samom poèetku, rekli su da neæe podržati Sjedinjene Države ni pod kakvim okolnostima, bilo da ima ili nema dokaza, bilo sa odobrenjem ili bez odobrenja Ujedinjenih nacija --rekli su da neæe podržati rat u Iraku. To se,naravno, ne može reæi. Ukoliko tvrdite da su Ujedinjene nacije važne i ukoliko one pronadju dokaze i ukažu da je važno da se pošaljuu trupe, trebalo bi da podržimo to stanovište.Tako se ne postupa prema prijatelju. Razgovara se o razilaženjima, ali se ne radi protiv svojih prijatelja.“

Lening veruje da je kancelar Šreder iskoristio antiratno raspoloženje svojih sugradjana da bi pobedio na izborima. No, mnogi Nemci podržavaju Šredera zvog èrstog stava, uprkos pritisku saveznika. Dvadeset jednogodišnja studentkinja na Lajpciškom univerzitetu Karmen Keler smatra da nije važno da li je kancelar Šreder tako postupio iz politièkih razloga.

“ Bespogovorno smatram da je ono što je Nemaèka uèinila u pogledu rata u Iraku dobro. Smatram da je veoma dobro što je gospodin Šreder rekao “ne! Ne želimo taj rat!“ Mislim da mnogi mladi ljudi ne uzimaju gospodina Buša ozibljno. Smatrali smo od samog poèetka da nije bilo stvarnog razloga da se zauzme Irak i ono što se dogodilo kasnije sa britanskim premijerom Tonijem Blerom je neka vrsta fikcije.“

Pritisnuta legatom svoje prošlosti , Nemaèka se godinama držala u senci na svetskoj sceni. No, mnogi posmatraèi veruju da kancelar Šreder želi da izvede Nemaèku iz krivicom optereæenog posleratnog perioda u moderno doba kao samopouzdanu svetsku silu spremnu da izrazi svoje gledište. Lenig ne sumnja da je pitanje slanja nemaèkih vojnika u sukobe u inostranstvu još uvek osetljivo u Nemaèkoj. Nemaèka kao i druge veropske zemlje smatra vojnu akciju poslednjim sredstvom.

“Nemaèka istorija, kao i evoropska èini nas uzdržljivim prema ratu. Imamo stotine godina iskustva u diplomatiji u Evropi. Evropa je veoma komplikovan kontinent, ali sada živimo u miru sa svim tim raznim narodima i raznim državama. To je pouka koju smo izvukli tokom prošlih stotinu godina. Znamo da æe ti narodi, ako zaratimo sa drugom državom, biti tamo i da æe biti potrebno da imamo dobre odnose s njima kada se rat završi. “

Uprkos svojoj naklonjenosti pacifizmu, Nemaèka je slala svoje borbene trupe u strane konflikte, mada ne tako davno. Krajem devedesetih godina prošlog veka nemaèke trupe su uèestvovale u operacijama NATO-a na Balkanu. Hiljade nemaèkim vojnika sada podržavaju napore mirovnih snaga pod komandom NATO-a u Avganistanu. Nemaèki ministar inostranih poslova Joška Fišer ukazuje da je nemaèka vlada verovala da su je teroristièka mreža al-Kaida u Avganistanu bili prava meta u ratu protiv terorizma , ali ne i Irak. Lider vodeæe nemaèke opozicione stranke -hrišæanskih socijaldemokrata, Diter Šmit , koji nije podržao Šrederovo gledište o ratu sa Irakom, strahuje da su nemaèko-amerièki odnosi i dalje narušeni.

“ Nema medjusobne saradnje. Ima predstavnika u obe vlade koji ne veruju potpuno jedni drugima. U ovom sluèaju, poverenje od osamdeset odsto nije dovoljno; mora biti stopostotno. Jedino na toj osjenovi mogli bismo imati efikasnu saradnju.“

Veæina Nemaca se slaže da dve zemlje moraju naæi zadnièki jezik o pitanjima poput bezbednosti i širenja deokratije. Studentkinja Karmen Keler smatra da nesuglasice o ratu u Iraku neæe zategnuti nemaèko -amerièke odnose na duge staze.

”Gospodin Buš i gospodin Šreder se ne slažu, ali opšte uzev, ja nemam ništa protiv Amerikanaca. Reè je samo o gospodinu Bušu i privremenim odnosima; nije nam po volji ono što je Amerika uradila ratom u Iraku. Smatram, medjutim, da æe se odnosi izmedju Nemaèke i Amerike opet poboljšati.“

Šef nemaèke diplomatije Joška Fišer naglašava da Nemaèka želi, uprkos prošlim razilaženjima, da Sjedinjene Države uspeju u uspostavljanju demokraitje u Iraku. Nemaèka veæ pomaže u obnovi Iraka i ponudila je da obuèi iraèku policiju. Fišer podstièe amerièku vladu da blisko saradjuje sa Ujedinjenim nacijama da bi dobila šiiri legitimitet u arapskom svetu. Vrhunski èlanovi obe vlade istièu da su sada ostavili za soobom medjusobna razilaženja.

XS
SM
MD
LG