Postizanje konsenzusa meðu demokratskim i proreformskim snagama u Srbiji je od velike važnosti, isto kao i prevazilaženje tradicionalih podjela na komuniste i njihove protivnike, smatra Server.
Na predstojeæim parlamentarnim izborima graðani Srbije predijeliti po više pitanja, ali je fundamentalno pitanje - izbor reformista ili antireformista. Reformisti su – po mišljenju Servera - u širokom politièkom spektru – od konzervativnih do liberalnih opcija, dok su antireformisti, poput radikala izvan tog politièkog spektra. Radikali zaista žele da povuku Srbiju nazad, ocjenjuje Server.
Direktor Balkanske inicijative u Amerièkom institutu za mir takoðe smatra da je loše što se na izbornim listama odreðeni stranaka pojavljuju haški optuženici – to je uznemirujuæe, pogotovo zato što neki od tih optuženika mogu dobiti znatan broj glasova.
Ipak, smatram da æe refomisti u Srbiji pobijediti, da æe DS, G17 Plus, DSS i drugi dobiti ubjedljivu veæinu. Pitanje koje se nakon izbora nameæe je - sporije ili brže reforme, a Srbiji je neophodno da se promjene ubrzaju i da budu cjelovite. Zato se nadam da æe uvjerljiva veæina – ne samo izabrati reforme, veæ da æe podržati ubrzanje reformskog procesa, u interesu Srbije, kaže Danijel Server.
Po njegovim rijeèima - reforma oružanih snaga se odvija u pozitivnom pravcu, zbog unutrašnjih okolnosti a ne meðunarodne akcije. Pitaju me da li je ministar Tadiæ amerièki èovjek – on nije bio u Vašingtonu otkako je postao ministar odbrane. Tadiæ vjeruje da je za oružane snage najbolje da se reforme što brže i kvalitetnije sprovedu – to želi i zapad, to žele i Sjedinjene države, ali to Tadiæa ne èini bilo èijim èovjekom. Reforme oružanih snaga pokrenuli su i sprovode ljudi u Srbiji i Crnoj Gori, a ne niko iz inostranstva i to je veoma važno, kaže Danijel Server.
Ono što, meðutim, važi za reformu vojske, kaže Server, ne može se reæi i za reformu policije, gdje su promjene prijeko neophodne – i sve dok te reforme ne budu sprovedene – ne može sa velikim entuzijazmom govoriti o situaciji u Srbiji i Crnoj Gori.
Govoreæi o pitanju opstanka zajednice Srbije i Crne Gore, Server kaže da - šta god o tome mislili – o oèuvanju ili pak razlazu država èlanica – stoji ocjena da je formiranje i postojanje državne zajednice Srbije i Crne Gore u predviðenom vremenskom okviru – stvorilo uslove za racionalnije odluèivanje o konaènom statusu èlanica. Server dodaje da je «najvažnije to što je sada izvjesno da odluèivanje o statusu država èlanica neæe izazvati konflikt. Za to je, po mišljenju Danijela Servera, prvenstveno zalsužna koordinirana djelatnost Evropske unije i Sjedinjenih država, bez èijeg æe zajednièkog djelovanja biti nemoguæe kvalitetno urediti buduæe odnose u regionu, i u tom smislu donijeti odluku o konaènom statusu Kosova.