Linkovi

Reakcije na odluku SAD da ne ogranièe medjunarodno uèešæe u obnovi Iraka - 2003-12-10


Odluka koja je rasrdila vlade Rusije, Francuske, Nemaèke i Kanade, po reèima predstavnika Bele kuæe Skota Meklilena, nije bila neoèekivana:

“Smatram da je savršeno razumno da glavne ugovore za obnovu, koju finansiraju amerièki poreski obveznici, dobiju Iraèani i one zemlje koje su saraðivale sa Sjedinjenim Državama”.

Ali, po reèima Klajda Prestovica, glavnog spoljnotrgovinskog pregovaraèa u administraciji bivšeg predsednika Ronalda Regana, najnovija odluka nepotrebno optereæuje ionako rovite transatlantske odnose:

“Transatlantski odnosi su oèigledno i dalje bolni. Upravo sam se vratio iz Evrope, gde mislim da postoji puno dobre volje u odnosu na Ameriku i veoma mnogo nade da æe odnosi da se poprave, ali ovakvi potezi ne pomažu. Administracija je mogla da bude velikodušna i da omoguæi svima da uèestvuju u tenderima, a ugovore dodeli onima sa najboljom ponudom. Jer, to bi konaèno bilo u najveæem interesu iraèkog naroda. Pored toga, kanadske i evropske kompanije koje bi se pojavile na tenderu obièno zapošljavaju veliki broj Amerikanca, što znaèi da bi veliku korist imale i Sjedinjene Države.”

Neliogièno je, kaže Prestovic, da Nemaèka koja pomaže u Avganistanu i sa èijeg tla su poletali amerièki avioni tokom rata u Iraku bude kažnjena, dok Japan koji se samo verbalno izjasnio da je na strani Sjedinjenih Država bude nagraðen:

“Situacija je ironièna, jer Nemci imaju veæi broj trupa u Avganistanu nego Amerikanci. Uprkos nemaèkom protivljenju ratu sa Irakom, invazija je mogla biti mnogo komplikovanija da nisu mogle da se upotrebe vojne baze u Nemaèkoj. Dakle, Nemaèka je znatno doprinela amerièkim naporima na Bliskom Istoku i Avganistanu, dok Japanci nisu uèinili ništa, izuzev što su nam pružili verbalnu podršku. Meðutim, Japanci æe biti nagraðeni, a Nemci kažnjeni”.

Stiven Sabo, profesor u Centru za evropske studije na vašingtonskom univerzitetu Džon Hopkins, kaže da bi jedna od posledica najnovije odluke Vašingtona moglo da bude ubrzano zatvaranje amerièkih vojnih baza u Nemaèkoj. U tom kontekstu se odvija tekuæa poseta zamenika amerièkog državnog sekretara Marka Grosmana Moskvi :

“Moglo bi doæi do ubrzavanja plana administracije za premeštanje vojnih baza iz Nemaèke u nove zemlje èlanice NATO-a, kao što su Rumunija, Bugarska i Poljska. Uskoro æe biti objavljena nova struktura amerièkih vojnih baza po svetu, kojom se predviða smanjenje broja baza u Nemaèkoj. Mislim da premeštanje amerièkih baza i najnoviji potez u vezi sa ugovorima za obnovu Iraka ne može nikako da doprinese poboljšanju amerièko-nemaèkih odnosa.”

“Nova Evropa” ne želi da bude uvuèena u novi transatlantski spor, kaže profesor Sabo:

“Nova Evropa” upravo ne želi da se naðe u situaciji da mora da bira strane izmeðu vodeæih zemalja Evropske Unije, Sjedinjenih Država i NATO-a. Nijedna od tih zemalja ne želi da se opredeljuje, posebno sada kada se približava njihovo prikljuèenje Evropskoj uniji. To bi takoðe moglo da pogorša njihove odnose sa Amerikom, i one zaista ne žele da se ponovo naðu u procepu. Javno mnjenje tih zemalja to ne bi podržalo.”

Po oceni profesora Saboa, razdor izmeðu Nemaèke i Francuske i Sjedinjenih Država i dalje je ozbiljan, a najnoviji potez amerièke administracije ukazuje da Sjedinjene Države, bar zasada, ne žele partnerski savez sa Evropljanima.

XS
SM
MD
LG