Linkovi

Veliki evropsko-balkanski forum zabeležilo je progres svih zemalja u - 2003-12-09


Veliki evropsko-balkanski forum, zapravo, zasedanje ministara spoljnih poslova iz regiona i iz Unije, zabeležilo je progres svih zemalja u regionu, a Evropska unija je potvrdila da je buduænost tih zemalja unutar njenog bloka. Na tom sastanku uèestvovao je i ministar Goran Svilanoviæ, koji je komentarisao situaciju u Srbiji, i Holekrijev plan o operacionalizaciji standarda na Kosovu. Ali, uvod u ovo veliko zasedanje, bio je redovni meseèni komentar petnaest evropskih šefova diplomatije o zemlama Zapadnog Balkana. Iz Brisela Ines Sabaliæ

Ministar spoljnih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanoviæ izjavio je kako je Srbija i Crna Gora odluèna da ispunjava meðunarodne obaveze, i da je proevropska orijentacija njegove zemlje neopoziva i nepovratna. Govoreæi nakon zajednièkog sastanka šefova diplomatije sa Zapadnog Balkana i iz Evropske unije, Svilanoviæ je izrazio uverenje da æe predstojeæi izbori u Srbiji ojaèati politièku stabilnost, demokratske institucije i omoguæiti Srbiji i Crnoj Gori, zajednièki i pojedinaèno, da ubrzaju zapoèete reforme. Srbija je napravila znaèajan pomak u borbi protiv organizovanog kriminala, i mnogim reformama, ali loša ekonomska situacija i visoka nezaposlenost pretnja su reformama, rekao je Svilanoviæ apelujuæi na još konstruktivniji pristup Evropske unije. Na konferenciji za medije Goran Svilanoviæ izjavio je takodje da se nada da nacrt dokumenta "Standardi za Kosovo" koji je pripremio specijalni UN izaslanik Hari Holkeri nije i poslednji . Dodao je da ovaj nacrt dokumenta izlazi iz okvira Rezolucije 1244 i ne uzima u obzir kljuène sugestije vlade Srbije. Svilanoviæ je pozvao Harija Holkerija da se dokument koji æe sutra da bude predstavljen u Prištini i kasnije njegova procedura primene dorade kako bi bili prihvatljivi svim stranama.

Prema Svilanoviæu, dokument u ovome obliku zanemaruje pitanja održivog povratka, povratak imovine i prava, privatizaciju, zaštitu kulturnog nasleða i pitanje Kosovskog zaštitnog korpusa. Dodao je kako je Beograd odluèan u podršci multietnièkom Kosovu.

Meðutim, u nezvaniènoj informaciji jednog evropskog diplomate koji je upoznat sa ovim dosjeom, sugerisano je da je "u stvarnosti, Holkeri suštinski prihvatio sve primedbe Beograda, ali ne i vokabular kojima su one izreèene. Dakle, ono do èega je Beogradu stalo, veæ je ugraðeno u dokument, premda nije reèeno onako kako bi se u Beogradu želelo." Kao primer, diplomata je naveo da se Srbi u ovom dokumentu nazivaju manjinom, što se iz Beograda nastoji izmeniti.

Bosna i Hercegovina, napravila je veliki napredak - ta je zemlja nedavno dobila zeleno svetlo za svoju Studiju izvodljivosti,i ako do leta ispuni dodatne zahteve, mogla bi do kraja naredne godine da otvori pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruženju. Hrvatskoj, koja je pod posebnim poveæalom Evropske komisije, jer se ovih meseci ocenjuje je li podobna da postane kandidat za èlanstvo u EU, skreæe se pažnja da æe njena nova vlada da bude ocenjivana na temelju saradnje sa Tribunalom i omoguæavanja povratka gradjana srpske nacionalosti. Srbija se, u istim zakljuècima, upozorava da ne propusti ssansu na novim izborima i pokaže svoje proevropsko opredeljenje.

Odmah nakon ove debate o Zapadnom Balkanu, evropskim šefovima diplomatije pridružili su se kolege iz Albanije, BiH, Hrvatske, Makedonije i Srbije i Crne Gore. Ovo je prvo u nizu sliènih okupljanja, koje bi što je potvrdjeno na Solunskom samitu, trebalo da se povremeno održavaju, kako bi EU pokazala da gaji partnerski odnos sa zemljama koje æe jednog dana, kad ispune kriterijume, da joj se pridruže. Forum je zabeležio progres zemalja iz regiona na putu prema Evropi, a zemlje Zapadnog Balkana su se obavezale da æe još jaèe da rade na reformama, borbi protiv organizovanog kriminala i svakog drugog oblika nelegalnosti. Opredeljenje koje æe EU i nadalje da honoriše jeste saradnja sa Tribuanlom, i sprovodjenje rezoulcije 1244 i Dejtonskog sporazuma.

Iz Brisela Ines Sabaliæ

XS
SM
MD
LG