Direktor istoènoevropskog projekta u vašingtonskom Centru za strateške i meðunarodne studije, Januš Bugajski ocijenio je da bi se – i bez obzira na rezultat predstojeæih izbora u Srbiji - Srbija i Crna Gora brže integrisale u Evropsku uniju i NATO, ukoliko se po uzoru na Èešku i Slovaèku, dogovore o mirnom razlazu i formiranju dvije nezavisne države. "Zaista mislim da je državna nezavisnost najbolje rešenje odnosa za i Srbiju i za Crnu Goru. Miran razlaz po uzoru na Cešku i Slovacku doprinio bi bezbjednosti, ukupnoj stabilnosti i preosperitetu kako Srbije i Crne Gore, tako i cijelog regiona", rekao je Bugajski, navodeæi da se i u nedavnim zakljuècima Evropskog parlamenta i signalima koji u posljednje vrijeme dolaze i iz Brisela nagovještava da Evropska unija i NATO neæe praviti probleme u vezi sa prijemom Srbije i Crne Gore, ukoliko se graðani tih zemalja opredijele za državnu nezavisnost i zasebno pristupanje zapadnim integracijama. Kao argument u prilog mirnom razvodu Srbije i Crne Gore, Bugajski je kaza da se “državna zajednica pokazala kao nepraktièna solucija za evropsku i evropatlansku integraciju zajednice Srbije i Crne Gore, jer teškoce u procesu harmonizacije sistema disproporcionalnih èlanica sa razlièitim razvojnim potencijalom i socijalnom dinamikom samo usporavaju i ugrožavaju njihovo prikljuèenje Evropskoj Uniji i NATO-u”. Bugajski je meðutim dodao da je donošenjem ustavne povelje i stvaranjem državne zajednice stvoren vrlo dobar privremeni okvir za mirno donošenje odluke o državnom statusu država èlanica.
Srbija, Crna Gora i Kosovo, prema njegovim rijeèima, imaju mnogo standarda koje moraju doseæi da bi se kvalifikovali za èlanstvo u zapadnim integracijama. U tom kontekstu parlamentarni izbori u Srbiji indiciraæe u kom pravcu æe krenuti Srbija – ka demokratskoj konsolidaciji ili politièkom nazadovanju, rekao je Bugajski i dodao da je Srbija napravila vrlo znaèajan napredak ka evropskom društvu u protekle 3 godine, ali da je i dalje daleko od Evrope zbog relativno tolerantnog odnosa prema korupciji i kriminalu, nedostaku želje da u potpunosti saraðuje sa Haškim tribunalom i stalnom manipulisanju nacionalistièkom kartom. Veliki broja glasova koje je na propalim predsjednièkim izborima kandidat ultranacionalista indicira potencijalnu opasnost po Srbiju – obraèun sa kriminalom nakon ubistva premijera Ðinðiæa indicirao je obim organizovanog kriminala i njegovu povezanost sa politikom. Taj obraèun se mora nastaviti i ne može se upirati prstom na komšije kao na izvor problema, dok god u svojoj kuæi ima mnogo nezavršenog posla, rekao je Bugajski. Prema njegovom mišljenju, dio srpske elite shvata da Srbija mora jasnije da derfiniše svoj identitet – teritorijalni integritet, administrativne nadležnosti, da mora da odustane od iluzija regionalne dominacije i da radi na što bržem prikljuèenju evropskoj i transatlanskoj porodici država. “Ti novi pragmatisti u Srbiji trebalo bi da budu podržani za dobro svih država u regiji”, rekao je Bugajski.,