Dokazi su pokazali, zakljuèilo je Veæe, da su sarajevski civili zaista bili meta namernog napada Sarajevsko-romanijskog korpusa, da je snajpersko delovanje i granatiranje bilo pod kontrolom komandnog lanca u korpusu, te da je general Galiæ, ne samo bio informisan o zloèinima svojih podredjenih, veæ je i “kontrolisao uèestalost i razmere tih zloèina”.
Prema oceni veæine u Sudskom veæu tužilac je dokazao veæinu rekonstruisanih incidenata snajperskih napada i granatiranja opisanih u optužnici. Dokazi pokazuju, smatraju sudije da je eksplozija na pijaci Markale, 5. februara 1994. godine, kada je poginulo 60 a ranjeno više od stotinu ljudi, posledica minobacaèke granate ispaljene sa položja Sarajevsko-romanijskog korpusa.
Sudije su prihvatile i neke dokaze koji pokazuju da je i "Armija BiH poèinila zloèine protiv civila srpske nacionalnosti i delovala neprijateljski, krijuæi se iza sopstvenog civilnog stanovništva." Zakljuèak veæa je, medjutim, da "povremeno protivpravno ponašanje jedne strane u sukobu ne može biti izgovor suprotne strane da napada civile u sklopu dugotrajne kampanje terora".
Veæe je odluku donelo veæinom glasova - dva prema jedan. Mišljanje je izdvojio kolumbijski sudija Nieto Navia, ocenjujuæi da se Galiæ može smatrati odgovornim samo po komandnoj, a ne i individualnoj odgovornosti, te da bi prema njegovoj oceni trebalo da bude osudjen na deset godina zatvora.
U medjuvremenu, glavni i odgovorni urednik podgorièkog lista "Dan" Duško Jovanoviæ nije se danas na prvom pojavljivanju pred Haškim tribunalom izjasnio o optužnici koja ga tereti za nepoštovanje suda zbog toga što je prošle godine otkrio identitet zaštiæenog svedoka K-32, koji je svedoèio na sudjenju Slobodanu Miloševiæu.
"Smatram da u mom sluèaju postoji objektivna odgovornost kao glavnog i odgovornog urednika, ali ne i subjektivna krivica s namerom da omalovažim sud ili da dovedem u opasnost zaštiæenog svedoka", rekao je Jovanoviæ. Njegovo izjašnjavanje odloženo je prema pravilima Tribunala za 30 dana, ali se on pred sudom zbog novogodišnjih praznika neæe pojaviti pre 12. januara sledeæe godine. Za ovo delo, ukoliko se utvrdi krivica, može biti izreèena kazna do sedam godina zatvora, novèana kazna do 100.000 eura ili obe.
U Tribunalu je takodje saopšteno da æe sudjenje generalu Pavlu Strugaru, optuženom za granatiranje Dubrovnika, poèeti 10. decembra, a ne devetog kako je ranije bilo zakazano. Odlaganje se povezuje sa èinjenicom da se general Strugar, koji je od 2001. godine na privremenoj slobodi, nije po nalogu suda vratio u Hag 2. decembra, a u Tribunalu njegov dolazak u Pritvorsku jedinicu UN nije potvrdjen ni danas, kada je prema ponovljenom nalogu suda vlasti SCG trebalo da obezbede njegov transfer. Branioci generala Strugara tražili su odlaganje sudjenja zbog lošeg zdravstvanog stanja optuženog.