U evropskim finansijskim krugovima podigla se velika galama kada su Francuska i Njemaèka izbjegle kaznu za kršenje pravila koja važe u eurozoni. Meðutim, uprkos kontroverzi, euro je zadržao vrlo visok kurs u odnosu na druge valute. Novinar Glasa Amerike iz Luksemburga, Daglas Bakšian, osvræe se na pozitivne osobine i slabosti eura.
Nedavno je euro dostigao najveæu vrijednost – vrijedio je dolar i 20 centi što je ogroman napredak u odnosu na vrijednost od 88 centi, koliko je euro vrijedio kada je poèeo da se primjenjuje kao zvanièna valuta. Vrijednost eura je rasla uprkos ekonomskim teškoæama zemalja koje ga koriste i budžetskom deficitu najmoænihih zemalja eurozone – Njemaèke i Francuske. Njihov budžetski deficit je veæ dvije godine za redom bio veæi od dozvoljenih 3 odsto, a nema indicija da æe ove godine doæi do bitnije promjene. Eksperti snagu eura pravdaju na nekoliko naèina.
Bivši predsjednik Njemaèke centralne Banke Hans Titmejer kao jedan od razloga navodi takozvanu kolektivnu strukturu eurozone, koja jedinstvenoj valuti pruža zaštitu. On kaže da su u prošlosti ekonomske teškoæe ili veæi budžetski deficit jedne države lako ugrožavale kurs nacionalne valute, ali da se u situaciji kad 12 država koristi euro – problemi jedne ili dvije države kompenziraju snagom drugih èlanica eurozone.
«Sa nacionalnom valutom, te zemlje bi bile kažnjene, kao što je ranije bio sluèaj. Tada je, za razliku od sadašnjih prilika, pritisak na nacionalne valute dolazio direktno sa tržišta», ocjenjuje Titmejer.
Drugi razlozi za snagu eura su slabost amerièkog dolara, koja je izazvana ekonomskom kritom i malim kamatnim stopama, i èinjenica da mnoge centralne banke širom svijeta zadržavaju euro u svojim deviznim rezervama. Ekonomista Danijel Gros, direktor Centra za evropske politièke studije u Briselu kaže da lièno nije oèekivao da æe euro – posebo u Aziji - u tolikoj mjeri biti èuvan u deviznim rezervama. Gros takoðe kaže da se - ukoliko se želi oèuvati stabilnost i snaga valute – države u eurozoni moraju pridržavati pravila u vezi sa budžetskim deficitom. To se prema njegovim rijeèima posebno odnosi na Francusku i Njemaèku, koja je insistirala na tome da budžetski deficit mora biti ogranièen na 3 odsto. «Sada imamo problem u srži, u Njemaèkoj i Francuskoj, jer obje imaju velike deficite i meðusobni pakt o nekažnjavanju. To onemoguæava uvoðenje sankcija bilo kome, ali mislim da to neæe potrajati. Francuska i Njemaèka æe brzo uvidjeti da æe - ukoliko i ubuduæe budu imale veliki budžetski deficit – izgubiti moæ unutar Evropske unije.»
Po rijeèima Ralfa Vejkersa iz njemaèke Tehnièke federacije – drugi problem koji euro stvara je to što izvozne proizvode eurozone èini skupljim:
«Sada euro vrijedi dolar i 20 centi i to je vrlo visok kurs za naše izvozno poslovanje. Mislim da smo se približili situaciji u kojoj æe izvozno orijentisanim kompanijama iz država eurozone biti sve teže da se takmièe na tržištu.»
Vejkers kaže da izvoznike spasavaju zahtjevi kineskog tržišta, èime se kompenzuje slabija potražnja u Americi i drugim zemljama kojima su evropski proizvodi bili preskupi.
Danijel Gros, procjenjuje da je oko 10 odsto deviznih rezervi u svijetu pretvoreno u euro i da bi tokom narednih deset godina taj procent mogao da poraste i do 50 odsto. To bi, prema njegovim rijeèima, omoguæilo euru da bude rame uz rame sa dolarom, kao jednom od najvažnijih svjetskih valuta.