Linkovi

Snežana Radjen, vašingtonski dopisnik lista ”Sloboda - Liberty“ - 2003-11-28


S.R.: List “Sloboda” osnovan je prvog oktobra 1952. godine i od tada redovno izlazi dva puta meseèno, na srpskom i engleskom jeziku. Èita se na gotovo svim kontinentima na svetu. List se bavi pitanjima znaèajnim za dijasporu i aktivnostima raznih organizacija u dijaspori, a prati i aktuelna dogadjanja u zemlji. Kada sam pozvala gospodina Slavka Panoviæa, predsednika Srpske narodne odbrane i urednika “Slobode”, i predložila mu da pratim kulturne dogadjaje u dijaspori, imala sam sreæu da je on sa oduševljenjem to pihvatio, što znaèi da u dijaspori postoji interes za kulturu.

B.M.: Vi pišete za “Slobodu” i za “Književene novine,” koje su objavile niz vaših veoma interesantnih intervjua sa znaèajnim liènostima u srpskoj dijaspori, u Americi. Iz kog razloga, po vašem misljenju, “Književne novine” pokazuju interesovanje za dijasporu?

S.R.: Sa promenom režima u Srbiji poraslo je interesovanje za aktivnosti Srba van granica zemlje. “Književne novine” su èule za seriju intervjua koju sam uradila za “Slobodu” i izrazile interes za njih. U toj seriji objavljeni su razgovori sa znaèajnim srpskim piscima, slikarima, politièarima i analitièarima u dijaspori, a naroèito je interesantno je da su neki od tih intervjua objavljeni i u Londonu i u Australiji.

B.M.: Šta najviše interesuje amerièke Srbe o otadžbini i otadžbinu o amerièkim Srbima?

S.R.: Amerièke Srbe najviše interesuje i najviše zabrinjava politièka i ekonomska situacija u otadžbini, a takodje ih interesuje na koji naèin mogu da pomognu razvoju i obnovi zemlje. Naše ljude u matici interesuju aktivnosti amerièke administacije, koje su u vezi sa dešavanjima u Srbiji, kao i aktivnosti koje naši ljudi organizuju ovde.

B.M.: Kako bi se moglo doprineti produbljavanju odnosa i uspostavljanju èešæih i dubljih veza izmedju srpske dijaspore i otadžbine?

S.R.: Srpske organizacije pokušavaju da ostvare svakodnevni kontakt sa organizacijama u matici. Takodje, èasopisi u dijaspori i u matici pokazuju u poslednje vreme interesovanje za aktivnosti Srba širom sveta. Mislim da su mediji jedan od najznaèajnijih vidova na koji ta saradnja može da se ostvari.

B.M.: Kakva je organizacija Srpska narodna odbrana i kakav je njen cilj?

S.R.: Srpska narodna odbrana u Americi osnovana je 1914. godine pod vodjstvom Mihaila Pupina, èuvenog srpskog nauènika. Od samog osnivanja cilj te organizacije je bilo pružanje pomoæi otadžbini. 1917. godine, za vreme probijanja Solunskog fronta, Odbrana je okupila 20 hiljada dobrovoljaca i sakupilia preko 600 hiljada dolara. Osnivanjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca rad Srpske narodne odbrane je utihnuo. 1941. godine, na inicijativu istaknutog srpskog diplomate i književnika Jovana Duèiæa, obnovljen je rad organizacije i od tada se nije prekidao.

Zabrinuta posledicama koje je komunistièki režim ostavio u srpskom narodu, Srpska narodna odbrana potpomaže materijalni i duhovni preporod srpstva. Za vreme ratnih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije, svim sredstvima predstavljala je i branila interese srpskog naroda u americkim institucijama. Ta aktivnost je nastavljena i sa izbijanjem sukoba na Kosovu.

U saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Odbrana uèestvuje u rekonstrukciji pravoslavnih crkava, manastira i hramova. Preko organizacije ”Naša Srbija”, ali i direktno, pomaže srpsku ratnu siroèad. U poslednjoj deceniji poslata je pomoæ izbeglicama u vrednosti od nekoliko stotina hiljada dolara. Nedavno je Srpska narodna odbrana osnovala fond “Mihailo Pupin” iz kojeg æe se izdvajati sredstva za pomoæ najboljim studentima u otadžbini. Cilj te akcije je da se spreèi odliv srpske mladosti u svet. Osim razlièitih aktivnosti sa ciljem da se pomogne otadžbini, Odbrana aktivno radi na oèuvanju srpskog kulturnog blaga u rasejanju, a list ”Sloboda“ je samo jedan od vidova ostvarivanja tog cilja.

XS
SM
MD
LG