U obraæanju britanskim akademicima u Palati Vajthol, predsjednik Džordž Buš je energièno branio svoju politiku prema Iraku i pozvao sve narode svijeta da promovišu demokratiju. Više detalja iz Londona prenosi novinarka Glasa Amerike Pola Vulfson.
Predsjednik Buš je rekao da je nekada neophodno upotrijebiti silu da bi se zaštitili mir i bezbjednost.
«U odreðenim situacijama, srazmjerna upotreba sile je sve što je potrebno da se zaštitimo od haosa u svijetu, u kojem vlada sila… Žrtve etnièkog èišæenja na Balkanu i oni koji su preživjeli silovanja i odrede smrti – odahnuli su kada je NATO primjenio silu da okonèa zloèine. Žene u Avganistanu, zatvorene u kuæama, tuèene i javno ubijane – nisu postavljale pitanje u vezi sa uklanjanjem Talibana. Oni koji pamte pakao koji je stvarala iraèka vladajuæa stranka, sjajne palate na jednoj, a masovne grobnice i æelije za muèenje na drugoj strani – njima ne nedostaje njihov odbjegli diktator», kazao je Buš.
U govoru u londonskoj palati Vajthol, koji je direktno prenosila britanska televizija, predsjednik Buš je rekao da se na svrgavanje Sadama Huseina odluèio, nakon što su svi diplomatski pokušaji rješavanja problema prethodno propali. Džordž Buš je ponovo naglasio da bez obzira na nasilje u kojem stradaju koalicioni vojnici i iraèki civili, Sjedinjene države neæe otiæi iz Iraka.
«Nismo prevalili hiljade milja i žrtvovali se za slobodu 25 miliona ljudi – da bismo se tek tako povukli pred bandom razbojnika i ubica.», poruèio je predsjednik Buš istakavši kako je opravdana upotreba sile - posljednja opcija koju bi trebalo koristiti, ali i jedan od tri centralna stuba globalnog mira i bezbjednosti. Buš je rekao i da su ostali noseæa stubovi mira – širenje demokratije i sposobnost razlièitih naroda da saraðuju u rješavanju zajednièkih problema. Rekao je i da vjeruje u vrijednosti meðunarodnih institucija, kao što su Ujedinjene nacije. Meðutim, predsjednik Buš je ocijenio i da kredibilitet UN-a zavisi od sposobnosti i želje svjetske organizacije da održi obeæanja.
«Amerika i Velika Britanija su uradile i uradiæe sve što je neophodno da sprijeèe da Ujedinjene nacije postanu irelevantne i da dožive sudbinu Lige naroda.», kazao je Buš koji je svoj govor poèeo i zakljuèio izlaganjem viðenja amerièko-britanskih odnosa. Pohvalio je, tim povodom, premijera Tonija Blera, koji je u svojoj zemlji kritikovan zbog odluke da krene u rat protiv Iraka i podsjetio na istorijsku povezanost dvije zemlje na suprotnim obalama Atlantika.
«Osim bezbjednosnog i ekonomskog savezništva, Britanija i Sjedinjene države dijele društvene vrijednosti. I danas – taj stari i provjereni savez je veoma èvrst», kazao je amerièki predsjednik.
On je takoðe priznao da neki u Britaniji i drugim evropskim državama nisu saglasni sa njegovim stavovima. Dodao je da bi narodi - koji su preživjeli ratove i vladavinu brutalnih režima, pri èemu je spomenuo bivšeg jugoslovesnkog predsjednika Slobodana Miloševiæa – trebalo da se suprotstave tiraniji. Ipak, predsjednik Buš je kazao kako èak i najglasniji protivnici amerièke politike prema Iraku imaju pravo da javno saopšte svoje stavove.
«Stigao sam skoro u London, ali sam veæ bio u prilici da primjetim da se tradicija slobode govora poštuje i nastavlja. To je sluèaj i u Sjedinjenim državama, a to pravo sada imaju i u Bagdadu.», rekao je Buš.
Dok se predsjednik Buš obraæao akademicima u Palti Vajthol, u Londonu su se okupljali demonstranti protiv rata. Najveæi protest, na kojem bi prema oèekivanju organizatora trebalo da se okupi oko 100 hiljada ljudi, održaæe se dok predsjednik bude razgovarao sa premijerom Tonijem Blerom.