Linkovi

Robert Hend, o reagovanju Vašingtona na izbore u Srbiji - 2003-11-18


R.H.: Rezultati predsednièkih izbora u Srbiji nisu posebno iznenadali amerièki Kongres ili administraciju, u svetlu oèekivanog slabog odziva biraèa. Medjutim, izražena je izvesna zabrinutost povodom dobrih rezultata kandidata Srpske radikalne stranke, uglavnom zbog toga što se SAD brinu da reforme u Srbiji ne zapadnu u æorsokak. SAD veruju da je u interesu Srbije da se reforme nastave i smatraju da bi nedoslednost u takvim nastojanjima mogla da izazove izvesne teškoæe u buduæim odnosima izmedju dve zemlje .

B.M.: Premijer Srbije, Zoran Živkoviæ, potvrdio je da neæe moæi da nastavi program reformi. Kako æe se to konkretno odraziti na dalje odnose izmedju SAD i Srbije i Crne Gore?

R.H.: SAD smatraju da je program reformi u najboljem interesu Srbije, koja je izgubila mnogo vremena tokom protekle decenije, dok su susedne zemlje sprovodile reforme i sada se kreæu u pravcu integracije u Evropsku uniju. Srbiji predstoji dug put u tom pravcu. Mislim da bi dalji reformski kurs u Srbiji bio od velike pomoæi ne samo toj zemlji veæ i bilateralnim odnosima sa SAD. Nadam se da izjava srpskog premijera nije indikator da se reforme neæe nastaviti, veæ da one koje su do sada sprovedene nisu bile najuspešnije, i da bi ta izjava mogla da posluži kao podsticaj da se programu reformi pridje još svesrdnije i uspešnije.

B.M.: Pomenuli ste uspeh Srpske radikalne stranke na predsednièkim izborima. Da li bi radikalna stranka mogla da se ispreèi u daljim nastojanjima demokratskih snaga u Srbiji?

R.H.: Uspeh Srpske radikalne stranke treba primiti kao upozorenje demokratskim snagama. Medjutim, pri proceni izbornih rezultata treba imati na umu slab odziv biraèa, bojkot izbora od strane nekih stranaka i èinjenicu da radikalna stranka ima èvrstu bazu i lojalne pristalice. Siguran sam da, sa veæim uèešèem biraèa na izborima, radikalna stranka ne bi bila tako uspešna, mada je ona sada dobila izvestan zamah uoèi parlamentarnih izbora. Demokratske snage, koje se u Srbiji zalazu za reforme, trebalo bi da pariraju radikalima, koji su uspešno emotivno motivisali biraèe, ali je veliko pitanje koliko mogu da ispune svoja obeæanja i da odgovorno deluju. Demokratski elementi, koji žele da vide uspešnu i naprednu Srbiju, trebalo bi da se suprotstave radikalnoj stranci i njenim stremljenjima i iskoriste izborne rezultate kao podsticaj u tom pravcu.

B.M.: Nedavo je u amerièkom Senatu usvojen zakon o normalizaciji trgovinskih odnosa izmedju SAD i Srbije i Crne Gore. Da li bi se ishod izbora mogao odraziti na dalju ekonomsku pomoæ i ekonomsku saradnju izmedju dve zemlje?

R.H.: Zakon o normalizaciji trgovinskih odnosa je sasvim odvojeno pitanje. Do prekida trgovinskih odnosa došlo je kao rezultat ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, 90-tih godina. Ta situacija je promenjena i u interesu je obe zemlje da imaju normalizovane trgovinske odnose. Pitanje ekonomske pomoæi je u domenu aktivnosti Kongresa, pa i same administracije, koja želi da Srbija bude uspešna i da joj obezbedi pomoæ. Srbiji se pruža znaèajna pomoæ, ali se istovremeno insistira na odgovornosti i zbog toga æe praksa uslovljavanja biti nastavljena, naroèito po pitanju saradnje sa Haškim tribunalom. Mada je Beograd prošle godine postigao znaèajan progres u domenu saradnje, još uvek postoje neka nerešena pitanja. Ukoliko bi se ta saradnja prekinula ili umanjila, pomoæ koju SAD pružaju Srbiji mogla bi da bude ugrožena.

XS
SM
MD
LG