Linkovi

Zaštita prava kopirajta i korišæenje Interneta - 2003-11-06


Agencija Ujedinjenih nacija za zaštitu intelektualne svojine smatra da postojeæi meðunarodni standardi zaštite i prava radio-televizijsikih organizacija i njihovih korisnika treba da bude unapreðen u skladu sa sadašnjim dobom digitalne tehnologije. To je potrebno, kako se navodi, jer novi sistem emitovanja radio-televizijskih programa, i njihova dostupnost javnosti preko Interneta, olakšalo je nezakonitu distribuciju i kopiranje filmova, muzike i drugih proizvoda masovnih medija. Privatna vašiongtonska organizacija “Consumer Project Technology”, koja zastupa interese potrošaèa tvdi da nova pravila o kojima se raspravlja u Ženevi, predviðaju isuviše velika prava za radio-televizijske kompanije. Direktor pomenute vašingtonske grupe, Džems Lav protivi se novom sporazumu zato što pomaže radio-televizijskim mrežama da preuzmu kontrolu nad materijalom koji je veæ izgubio pravo na kopirajt zaštitu i sastavni je deo besplatnog javnog domena.

“Sporazum omoguæuje uvoðenje privatnog vlasništva nad stvarima koje su veæ u javnom domenu za period od 50 godina. Prema jednom od predloga, Tih 50 godina, prema jednom od predloga, posle svakog emitovanja poèinje ispoèetka. To pravo, u stvari, postaje veèno. Sami Novom sporazumu se protive i umetnici jer bi njime radio-tv stanice stekle monopolsko pravo na re-distribuciju njihovog materijala”.

Druga strana u ovoj debati je Amerièko nacionalno udruženje radio-televizijskih kompanija koje predstavlja interese oko hiljadu radio-televizijskih stanica u Sjedinjenim Državama. Advokat udruženja, Bendžamin Ivins smatra da organizacija za zaštitu interesa korisnika navodi potpuno lažne argumente:

“Iako su ti sadržaji deo javnog domena, treba takoðe zaštiti signal i rad radio televizijskih stanica. To nema nikakve veze sa statusom nekog materijala u javnom domenu”.

Ivins takoðe ukazuje da je cilj sporazuma da se zaštite uložena sredstva radio-televizijskih kompanija kao i sredstva koja se godinama ulažu za održavanje i usavršavanje njihove tehnièke opreme. Po reèima Ivinsa, stariiji radovi su deo javnog domena i tu æe ostati. Meðutim, on smatra da kompanije koje unapreðuju i doraðuju originalne materijal, na te nove verzije treba da dobiju pravo kopirajta. Dok kontroverza traje, Sjedinjene Države su podstakle nova sporenja predlogom da operatori internet stranica imaju pravo kopirajta, odnosno da budu zaštiæeni oni koji prireðuju i održavaju materijale na veb sajtovima. Kritièari, meðutim, ukazuju da bi time bili ošteæeni korisnici Interneta u zemljama u razvoju, koji ga sada mogu koristiti besplatno.

XS
SM
MD
LG