Linkovi

Bezbjednosna situacija u veæem dijelu Kosova poboljšana - 2003-10-30


Holkeri je kazao kako ga je veæ pvog dana – na Kosovu doèekao talas nasilja, ubistvo srpske djece u Goraždevcu i zid æutnje sa kojim su se kasnije suoèili istražioci. “Da bi se pravda zadovoljila i da bi poèinioci zloèina bili kažnjeni neophodna je saradnja lokalnog stanovništva”.

Holkeri je rekao da je uopšte gledano bezbjednosna situacija u veæem dijelu Kosova poboljšana, ali da to poboljšanje koje osjeæa veæina stanovništva nisu osjetili svi.

“Ogromna veæina naroda na Kosovu, bez obzira na njihovu etnièku pripadnost protivi se nasilju”, rekao je Holkeri. Bezbednosna situacija na Kosovu i vladavina prava – kao moji kljuèni prioriteti – nisu zadovoljavajuæi, a mogu se unaprijediti samo uz intenzivnu saradnju lokalnih organa sa pravosudnim i bezbjednosnim strukturama UN I NATO, rekao je Holkeri koji je rad KFOR-a ocijenio kao odlièan i dodao da oèekuje nastavak uspješnog angažmana multinacionalnih vojnih snaga. Šef UNMIK-a pohvalio je i rad lokalnog pravosudja, ali je rekao da ostaje mnogo toga da se uradi da se bezbjednosne prilike i vladavina zakona na Kosovu unaprijede, kako bi se osigurao povratak izbjeglih i ekonomsku obnovu. Dijalog Prištine i Beograda je moj drugi fundamentalni cilj, rekao je Holkeri pozvavši vladu premijera Bajrama Redžepija da se neodložno uklhjuèi u pregovore. Holkeri je naglasio da ne može biti cjenjkanja u vezi sa uèeæem u dijalogu i daljem prenosu nadležnosti na lokalne institucije u Prištini, rekavši kako prenos iskljuèivih ingrerencija medjunarodne uprave, na kosovske institucije mora prethodno biti odobren u Savjetu bezbjednosti. Holkeri je istovremeno osudio postojanje paralelnih administrativnih struktura koje imaju podršku Beograda i zatražio njihovo raspuštanje.

Amerièki ambassador Džon Negroponte kazao je da je direktan dijalog Beograda I Prištine o praktiènim pitanjima od zajednièkog interesa znaèajan korak ka poboljšanju regionalnih odnosa I ispunjenju jednog od osam demokratskih standarda. Negroponte je stoga u ime Sjedinjneih država izrazio razoèaranje zbog odluke nekih kosovskih zvaniènnika da ne uèestvuju u pregovorima. Negroponte je apelovao na stanovnike Kosova da pomognu policiji I UNMIK-u u otkrivanju I kažnjavanju poèinilaca napada na manjinsku srpsku zajednicu na Kosovu.

Ambasador Srbije I Crne Gore Dejan Šahoviæ, kazao je da vlada u Beogradu smatra da su loše bezbjednosne prilike I uskraæivanje slobode kretanja pripadnicima manjinskih zajednica i dalje najveæi problem na Kosovu. Šahoviæ je ukazao na loš uticaj nasilja nad nealbancima, na povratak raseljenih I izbjeglih I process pomirenja na Kosovu. Šahoviæ je potvrdio privržanost Beograda dijalogu sa predstavnicima vlasti u Prištini, uz apel da se osigura da delegacija Prištine bude multietnièka i da ima kapacitet I odgovornost za praktièno sprovodjenje dogovorenog. Šahoviæ je istovremeno podržao politiku medjunarodne zajednice “standardi prije konaènog statusa”. Potpredsjednik vlade Srbije Nebojša Èoviæ je u pismu savjetu bezbjednosti apelovao na preciziranje standarda I odredjivanje ujasnih pokazatelja uspeha u njihovom postizanju". "Nejasno definisani standardi æe za posledicu imati razlièita tumaèenja i neminovno æe voditi pogrešnoj proceni situacije", napisao je Èoviæ.

Podršku dijalogu koji je 14. oktobra poèeo u Beèu I politici standardi prije statusa danas su u svojim izlaganjima u Savjetu Bezbjednosti iznijeli i ambasadori Rusije Sergej Lavrov, Albanije Agim Nešo, Velike Britanije Adam Tomson i Italije Marfselo Spatafora.

Ambasador Spatrafora je takodje, u ime Evropske Unije, ohrabrio predstavnike privremenih Kosovskih institucija da saradjuju sa UNMIK-om, pošto kako je rekao mnogo toga ostaje da se uradi da bi se na Kosovu osigurala vladavina zakona, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, kao i participacija manjinskih naroda na svim nivoima vlasti.

XS
SM
MD
LG