Linkovi

Buš i Putin  posvetili veæi deo  razgovora o  Iranu - 2003-09-27


Predsednik Džordž Buš i ruski predsednik Vladimir Putin apelovaæe udruženo na iransku vladu da saradjuje sa Medjunarodnom agencijom za atomsku energiju koja nadgleda nuklearna postrojenja u Iranu. Kako navodi izveštaè Glasa Amerike iz Bele kuæe Skot Sterns, dvojica predsednika su se sastala danas u predsednièkom odmaralištu Kemp Dejvid nedaleko od Vašingtona. Predsednici Buš i Putin su posvetili veæi deo današnjeg razgovora pitanju Irana. Ruska vlada pomaže u izgradnji nuklearnog reaktora u Iranu , dok amerièka vlada upozorava da iranska vlada ima tajni program proizvodnje nuklearnog oružja. No, predsednik Buš je naveo da se predsednik Putin složio s njim da bi trebalo osigurati da iranska vlada ne upotrebi tu tehnologiju za proizvodnju nuklearnog oružja.

“Važno je da obojica shvatamo da je u našem nacionalnom interesu da Iran ne proizvede nuklearno oružje.“

Predsednik Putin je ukazao da æe apelovati na iransku vladu da poveæa saradnju sa Medjunarodnom agencijom za atomsku energiju.

“Naše uverenje je da æemo sada jasno ali uz poštovanje dati do znanja Iranu da je potrebno da nastavi i poveæa saradnju sa Medjunarodnom agencijom za atomsku energiju.“

Predsednici Buš i Putin razmatrali su amerièke napore za dodatnim meðunarodnim snagama za Irak, kao i stranu pomoæ u obnovi te ratom razorene zemlje.

Predsednik Buš zagovara usvajanje nove rezolucije UN o Iraku na osnovu koje bi bile uspostavljene multinacionalne snage bezbednosti, pod amerièkom komandom, a koja bi omoguæila i da veæi broj zemalja uèestvuje u troškovima iraèke obnove.

“Razumem da se jedan broj zemalja suzdržava da uèestvuje, pošto nema rezolucije UN-a. Mi radimo na tome da se doðe do zadovoljavajuæeg teksta rezolucije. To je bila jedna od tema današnjih razgovora.”

Pre invazije Iraka, izvršene pod amerièkim voðstvom, predsednik Putin se pridružio liderima Francuske i Nemaèke u protivljenju odluci predsednika Buša da deluje bez odobrenja UN-a. Od tada, on je izbegavao da upuæuje direktne kritike na raèun predsednika Buša. Ruski predsednik je ukazao da razlike po pitanju Iraka nisu nanele štetu amerièko-ruskim odnosima.

“Uprkos razlikama, one nisu dovele do pogoršanja odnosa, niti meðu nama lièno, niti meðu našim zemljama.”

Predsednik Putin smatra da UN trebaju da imaju glavnu ulogu u iraèkoj privrednoj i politièkoj tranziciji, tako što æe saraðivati sa vladajuæim savteom koji su imenovale SAD.

“Mi želimo da Irak bude slobodna, demokratska i jedinstvena država. Mi verujemo da u rešavanju teških problema sa kojima su sada suoèeni narodi Iraka, znaèajne uloge treba da imaju privremeni vladajuæi savet zajedno sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN.”

Upitan kako æe odgovoriti na amerièki zahtev da uputi trupe i novac u Irak, predsednik Putin je izjavio da æe saèekati da vidi šta æe biti sa rezolucijom UN, na kojoj se upravo radi u Njujorku. Susreti koje je predsednik Buš imao sa svojim ruskim kolegom su vrhunac jako žive diplomatske nedelje, tokom koje je amerièki predsednik o Iraku razgovarao i sa liderima Francuske, Nemaèke, pakistana i Indije. Tokom razgovora sa ruskim predsednikom, u odmaralištu Kemp Dejvid, predsednik Buš je ukazao da su razmotrili i potrebu da Severna Koreja odustane od svog programa nuklearnog naoružanja. Predsednik Buš je dao svoju podršku ruskom vojnom pristupu problema èeèenskih separatista, ukazujuæi da se teroristima treba suprotstaviti gde god da šire haos i destrukciju, ukljuèujuæi i Èeèeniju. Predsednik Buš je naglasio da za trajno rešenje nasilja nije dovoljan samo obraèin sa terorizmom, veæ i poštovanje ljudskih prava i slobodni izbori. Predsednik Putin je tražio amerièku podršku za svoj pristup problemu Èeèenije, nakon što je optužio Vašington da je imao tajne pregovore sa bivšim èeèenskim predsednikom. Amerièke kritike ruskih vojnih operacija su splasnule od kako se predsednik Putin pridružio kampanji protiv meðunarodnog terorizma, na èijem èelu su SAD.

XS
SM
MD
LG