Linkovi

Pronaðjeni ostatci najstarijih, poznatih, modernih Evropljana - 2003-09-26


U rumunskim Karpatima, speleolozi-amateri su, prošle godine, otkrili kosti vilice i komade loabnje. Hemijska analiza, koju je izvršio antropolog Erik Trinkos sa univerziteta države Vašington, ukazuje da su kosti stare oko 35 hiljada godina. Nauènici ih nazivaju modernim pošto su odlike vilice i komada loabnje slièni drugim ranim modernim ljudima otkrivenim u Africi, na Bliskom istoku i u drugim delovima Evrope. Neke od odlika su isturena vilica i nepostojanje isturenih delova èela. Ipak kosti takozvanih modernih ljudi poikazuju da oni nisu bila baš toliko moderni kao što smo mi. Ono što ih od nas razlikuje su neke odlike koje su mnogo bliže primitivnijim vrstama èoveka. Gospodin Trinkous i njegove kolege iz Rumunije, Portugala i Holandije objašnjavaju te osobitosti u tekstu koji je objavio èasopis amerièke akademije nauka. Na primer, vilica i kutnjaci su veæi nego kod nas. Gospodin Trinkous napominje da se time samo daje dodatna potvrda ranijim otkriæima, da se ljudska biæa nisu samo iznenada pojavila i takva ostala do danas, veæ da su nastala koz proces evolucije i tom prilikom su se znaèajno menjala.

“I ranije su postojali dokazi, posredni dokazi, da je dolazilo do promena u velièini ljudskog lica i nekih delova anatomije, posebno u Evropi, tokom proteklih 25 – 30 hiljada godina. Ovo otkriæe taj period pomera unazad za jo 5 do 10 hiljada godina i veoma jasno pokazuje razliki kod ljudskih vrsta o kojima govorim, posebno kod zuba, koji se razlikuju od zuba kod sada živeæih ljdskih biæa.”

To sve ukazuje gospodinu Trinkousu i njegovim kolegama da su se moderni Evropljani ukrštali sa anatomski starijim ljudskim vrstama – koji su kasnije nestali, a sa kojima su delili životni prostor.

“Kada se posmatraju u vremenu i prostoru, ovi nalazi takoðe potvrðuju stav, koji je dokazan kroz molekularnu i fosilnu evidenciju, da dok su se moderna ljudska biæa širila, na teritoriji istoène Evrope, ona su se mešala sa lokalnim grupama starih ljudskih biæa, u ovom sluèaju Neandertalaca.”

Meðunarodni tim nauènika prouèava peæinu u Rumuniji, gde su vilica i komadi lobanje otkriveni, kako bi utvrdili da li je možda ta peæina korišæena kao prastaro groblje.

XS
SM
MD
LG