Linkovi

Ratni zloèini - 2003-08-19


Pred haški meðunarodni tribunal za ratne zloèine poèinjene u bivšoj Jugoslaviji izvedena je do sada devedeset jedna optužena osoba. Trideset osam optuženih je veæ podvrgnuto sudjenju. Pred tim meðunarodnim sudom, kao i pred nacionalnim sudovima, broj optuženih koji su priznali raste. Evo šta o tome beleži dopisnica Glasa Amerike iz Haga Loren Komito.

Darko Mrða se vratio na optuženièku klupu dobro odeven, sa potkresanom bradicom i naoèarima. Uoèljivo se promenio od prve pojave pred sudom pre godinu dana.Taj bivši policajac, bosanski Srbin, priznao je krivicu za masakr preko dve stotine ratnih zarobljenika. No, Darko Mrða se nije promenio samo po izgledu. Evo njegovih reèi preko tumaèa.

“Kriv samo po drugoj i treæoj taèki optužnice.“

Samo nekoliko dana pre poèetka suðenja Darko Mrða je prizano krivicu za ubistva i nehumana dela, èime je utvrðeno šta se dogodilo sa preko dve stotine nesrpskih ratnih zarobljenika 21. avgusta 1992. godine. Zarobljenici su bili izdvojeni iz konvoja civila. Reèeno im je da æe biti deo razmene zarobljenika. No, umesto toga, odvezeni su do jedne litice, prinuðeni da kleknu i tu su streljani. “Tako mi vršimo razmenu“ rekao je Mrða pre nego što su njegovi ljudi otvorili vatru. Mrðino iznenaðujuæe priznanje krivice je do sada dvanesto po redu . Tužioci pozdravljaju takav trend, koji Džudit Armata -- advokat Koalicije za meðunarodnu pravdu -- karakteriše kao veoma znaèajan.

”U pravnom smislu priznanje optuženog ima dve posledice. Prvo, uštedi se mnogo vremena i novca u sudskom postupku. Drugo, kad se optuženi složi da svedoèi protiv drugih optuženih, sluèaj se promeni. Radi se o svedoèenje dobro upuæenog, što je od ogromnog znaèaja. Nema nièeg boljeg od toga. “

Suðenje Blagojeviæu je drugo suðenje pod optužbom za genocid u Srebrenici. Dvojica bivših komandanata snaga bosanskih Srba bili su optužena 1995. godine za masakr hiljada odraslih i maloletih Muslimana u, kako se smatra, najgorem krvoproliæu u Evropi od Drugog svetskog rata. Na optuženièkoj klupi je trebalo da se naðu èetvorica ljudi. No, na poèetku suðenja dvojica su priznala krivicu i pristala da svedoèe protiv svojih bivših drugova. Momir Nikoliæ i Dragan Obrenoviæ su kao prvi oficiri snaga bosanskih Srba priznali u svom iskazu pod zakletvom da su masovna pogubljenja u Srebrenici bila planirana i da se o njima èak otvoreno govorilo na sastancima. Njihovo svedoèenje æe biti kritièno u tom sudskom sluèaju. Obojca su takoðe potvrdili broj ubijenih Muslimana - preko sedam hijlada, što bosanski Srbi osporavaju. Bosanski novinar Emir Suljagiæ, koji je radio kao prevodilac u Srebrenici u vreme masakra, ukazuje da posle tog priznanja krivice više niko ne može nikada poreæi da je u Srebrenici izvršen masakr.

”Ne moramo više da dokazujemo da su žrtve bile nedužne i da nisu uèinile ništa zlo. “

Prošle godine Biljana Plavšiæ je priznala da je voðstvo u kome je i sama bila podstaklo plan etnièkog èišæenja. Ona je kao prvi politièki lider na Balkanu preuzela odgovornost za zloèine. Njeno zaprepašæujuce priznanje krivice pred sudom doprinelo je èinjenici da joj je izreèena blaža kazna od jedanaest godina zatvora pod prvobitnom optužom za genocid. Evo njenih reèi preko tumaèa:

“U to vreme lako sam ubedila sebe da je reè o samoodržanju i odbrani. U stvari, reè je bila o neèem drugom. Naše voðstvo u kome sam i sama bila spovodilo je progone bezbrojnih nedužnih ljudi. Objašnjenje o samoodbrani i samoodržanju nije bilo opravdano.“

Tužioci ukazuju da je genocid zloèin koji je teško dokazati i priznaju da su u nekim sluèajevima voljni da odbace tu vrstu optužbe. Prema njihovim reèima, Biljana Plavšiæ je priznala sve elemente takvog zloèina - od uspostavljanja zatvorenièkih logora u severozapadnoj Bosni do sistematskog silovanja žena u Foèi. No, takva priznanja nisu radikalno promenila naèin na koji mnogi bosanski Srbi još uvek gledaju na rat u Bosni i Hercegovini. Ipak, to je dobar poèetak, kako reèe jedan od preživelih. Spoznaja da se nešto užasno dogodilo polako prodire u svest. U meðuvremenu, u Hagu , priznanja krivice se veæ beleže kao istorijske èinjenice.

XS
SM
MD
LG