Linkovi

Da li Amerikanci gube poverenje u meðunarodnu trgovinu? - 2003-07-08


Silinda Lejk , èija kompanija istražuje javno mnjenje za nekoliko znaèajnih amerièkih publikacija, kao i za potrebe Demokratske stranke, kaže da najnovija istraživanja pokazuju da su Amerikanci sumnjièavi prema trgovinskim sporazumima koji bi ih mogli izložiti ekonomskom riziku.

“64 odsto ispitanih kaže da bi Sjedinjene države trebalo da zaštite radna mesta prije potpisivanja novih trgovinskih aranžmana. Svega treæina ispitanika kaže da bi trebalo sklopiti nove tgovinske sporazume, a postoji i pristup o kome se u javnosti mnogo ne govori i koji možemo nazvati “da, ali oprezno“.

Silinda Lejk ocjenjuje da, imajuæi u vidu spori rast amerièke ekonomije, nije iznenadjujuæe što se Amerikanci osjeæaju nesigurno i zaštitnièki u odnosu na svoje novèanike.

“Ljudi misle da se njihov ekonomski život otrgao kontroli, a trgovina se definitivno uklapa u takav naèin razmišljanja. Ljudi smatraju da su globalizacija ekonomije i trgovine jedan od kljuènih faktora koji utièu na nekontrolisanu ekonomiju, koja ih spreèava da imaju kontrolu nad sopstvenom finansijskom situacijom“.

Ako se, zaista, gubi kolektivna vjera Amerike u meðunarodnu trgovinu - bio bi to istorijski obrt - tim prije što su Sjedinjene države od Drugog svjetskog rata najveæi zagovornik slobodne trgovine u svijetu i što su odigrale kljuènu ulogu u kreiranju Generalnog sporazuma o tarifama i trgovini iz koga je izrasla Svjetska trgovinska organizacija.

Decenijama su Sjedinjene države promovisale širenje tržišta - kao naèina za unapredjenje globalnog prosperiteta i okupljanje nacija na osnovu zajednièkog interesa. Ipak, Sjedinjene države su posljednji sporazum od velikog znaèaja - Sporazum o slobodnoj trgovini u sjevernoj Americi - potpisale još prije deset godina. Bivši amerièki pregovaraè Piter Šer (Peter Scher) kaže da pobornici trgovine, ukljuèujuæi i njega, snose dio krivice za ono što on vidi kao rastuæu neodluènost kada je u pitanju izlaganje Sjedinjenih država inostranoj ekonomskoj konkurenciji.

”Svaki put kada tražimo podršku Kongresa za neki od trgovinskih sporazuma, govorimo o pozitivnim, ali ne i o negativnim efektima tih aranžmana. A negativni efekti svakako postoje. Èinjenica je da veæa konkurencija znaèi da neki sektori i industrijske oblasti neæe biti konkurentni na veæem tržištu i da æe stoga ljudi biti prinudjeni da traže drugi posao“.

Geri Litmen , potpredsjednik amerièke Privredne Komore u Vašingtonu, kaže da trgovina, bez obzira na sve pomenuto, potpiruje ekonomski rast i poboljšava životni standard.

“Trgovina poveæava zaposlenost. Mi Amerikanci, ne radimo na zaštiti postojeæih, veæ na stvaranju novih radnih mjesta. Naši najveæi trgovinski partneri su Kanada i EU, što umanjuje znaèaj svake trgovine sa tržištima slabe platežne moæi. Kao najveæi izvoznik u svetu, m i prodajemo i kupujemo usavršene proizvode”.

Da bi amerièka javnosti prigrlila nove trgovinske ugovore, SAD moraju da uèine više na pružanju neke vrste bezbednosti Amerikancima koji gube posao zbog strane konkurencije, zakljuèak je nekih eksperata.

XS
SM
MD
LG