Linkovi

Džon Lempi, o Kosovu i odnosima izmeðu Srbije i Crne Gore - 2003-06-13


Dž.L.: “U Savetu bezbednosti je izražena zabrinutost sa punim pravom, posebno posle nedavnog ubistva srpske porodice u Obiliæu, koje pokazuje da bi UN i mirovne snage trebali da obrate veæu pažnju na bezbednost srpskih porodica i srpskih verskih objekata u pokrajini. Bezbednosni uslovi bi trebalo da se osiguraju pre poèetka razgovora o konaènom statusu Kosova, za koje su pokazali zainteresovanost i Beograd i Priština. Da bi ti razgovori bili konstruktivni, incidenti - poput ovog u Obiliæu - ne bi smeli da se ponove.”

B.M.: Kakav je znaèaj predstojeæeg samita EU u Solunu?

Dž.L.: “Taj samit ima dva važna aspekta. Pre svega, Grèka kao predsedavajuæi Evropske unije, domaæin je samita u Solunu, važnom gradu na jugoistoku Evrope, što nagoveštava spremnost tog dela Evrope da se poveže i krene u proces evropske intergracije. Drugi aspekt je to što bi na tom samitu mogla da se naèini okvirna “mapa” - ulaska svih zemalja jugoistoène Evrope u Evropsku uniju, što æe biti važna tema samita. Ako pokazujemo zainteresovanost za takozvanu “mapu mira” na Bliskom istoku, “mapa uèlanjivanja” u Evropsku uniju je isto toliko važna za zemlje jugoistoène Evrope.”

B.M.: Kakve bi politièke i ekonomske korake trebalo da preduzmu Srbija i Crna Gora, Evropska unija i SAD?

Dž.L.: “Neki koraci su veæ preduzeti, a neki tek predstoje. Reagovanje premijera Zorana Živkoviæa na atentat na Djindjiæa, kao i ogorèenje cele javnosti, pokazali su da takvi zloèini i korupcija moraju konaèno da se iskorene, ne samo u Srbiji, nego širom regiona. Time bi se uklonila jedna od glavnih prepreka za poveæanje trgovine i investicija i za zavodjenje vladavine zakona, što bi pospešilo uèlanjenje u Evropsku uniju. S druge strane, koraci koji predstoje se odnose i na teško stanje privrede u Srbiji. Takoðe, posebni problemi se odnose na pitanje privatizacije, koju bi trebalo sprovesti tako da se privuku strana ulaganja i izadje u susret pojedinaènim zahtevima za restituciju imovine amerièkih državljana i drugih vlasnika, èije su porodice, ili oni sami, napustili zemlju pre dugo vremena. To je teško pitanje, ali bi tu bilo od pomoæi iskustvo Madjarske, gde je pitanje restitucije rešeno na naèin koji ne obeshrabruje strane insvestitore. Takodje se oèekuje pozitivno rešenje odnosa izmedju Srbije i Crne Gore. Nadam se da æe Crna Gora pažljivo razmotriti ozbiljnost ekonomskih problema i teškoæa sa kojima bi ta republika bila suoèena ako izabere kurs nezavisnosti. Što se tièe Zapada i SAD, nadam se da æe na samitu u Solunu, Evropska unija doneti odluku o prihvatanju država jugoistoène Evrope u èlanstvo. Istovremeno, mada postoji utisak da se SAD udaljavaju od tog regiona, zbog obaveza i teškoæa u Avganistanu i Iraku i uspostavljanja mira izmedju Izraela i Palestinaca, administracija predsednika Buša je definitivno predana rešavanju problema tog regiona. Treba reæi da je upravo osnovan novi ”Balkanski trust za demokratiju” sa sedištem u Beogradu - uz pomoc amerièke agencije za pomoæ inostranstvu i jedne privatne fondacije i nemaèkog Maršalovog fonda, koji predstavljaju vid javnog i privatnog partnerstva, koji bi mogli da podstaknu strane investicije u Srbiji i Crnoj Gori, naravno pod uslovom da se iskorene korupcija i druge prepreke. Takve incijative bi, verujem, imale i amerièku podršku. Inaèe, lièno sam ovog puta napustio Beograd sa jakim ubedjenjem da su ljudi u Srbiji shvatili da je ovo poslednji momenat da se preduzmu koraci da se nadoknadi izgubljena decenija u razvoju Srbije, odnosno da je preostalo veoma malo vremena i da je krajnje vreme da se krene tim putem.”

XS
SM
MD
LG