Linkovi

Džon Zavales o sliènosti izmedju Iraka i Kosova - 2003-05-06


Dž.Z.: “Postoje brojne i interesantne paralele izmedju situacije u Iraku i na Balkanu. Obe intervencije su preduzete na inicijativu Sjedinjenih Država, uprkos znatnom protivljenju kod kuæe i u inostranstvu. Obe situacije, barem kratkoroèno gledano, nanele su štetu odnosima sa brojnim saveznicima i prijateljima. U vezi sa Kosovom, neki analitièari smatraju da Rusija, koja se nije slagala sa našom politikom prema Kosovu, zbog toga možda nije htela da podeli neke informacije o Al-kaidi i njenim moguænostima uoèi tragiènih dogadjaja, 11. septembra 2001. Slièno neslaganje postoji i oko Iraka. Naravno, za sada je prerano reæi kako bi vojna intervencija u Iraku mogla da se odrazi na naše dugoroène odnose sa Rusijom, Francuskom i Nemaèkom.”

B.M.: Koji su dugoroèni amerièki ciljevi u Iraku, a koji na Kosovu?

Dž.Z.: “Postoje verovatno èetiri glavna cilja, koja se odnose i na Irak i na Kosovo. Prvi, da se pronadje rešenje kojim bi se poveæala regionalna stabilnost i spreèila dalja etnièka fragmentacija ili dezintegracija postojeæih država. Drugi, spreèavanje terorizma, ukljuèjuæi širenje oružja za masovno uništenje, posebno u odnosu na Irak, kojem æe biti potrebna jaka centralna vlast - radi zaštite naroda i granica. Treæi cilj je da se smanji broj amerièkih vojnika i tokom vremena povuku americke snage, èije stacioniranje je skupo i utièe na naše operacione sposobnosti na drugim lokacijama, kao što je Avganistan. U našem je interesu da povuèemo amerièke snage sa Balkana, a nadam se uskoro i iz Iraka. U sluèaju Saudijske Arabije, svedoci smo da duži boravak amerièkih snaga izaziva otpor i nezadovoljstvo lokalnog stanovništva. Èetvrti cilj, koji je možda najteže postiæi, jeste da se pokaže medjunarodnoj zajednici da je amerièka politika dosledna, nepristrasna i zasnovana na principima.”

B.M.: Kakve bi mogle da budu posledice priznavanja nezavisnosti Kurda u Iraku i Albanaca na Kosovu?

Dž.Z.: “Posledice bi bile vrlo sliène. Sjedinjene Države, njihovi saveznici i veliki deo medjunarodne zajednice, smatraju da bi nezavisnost Kurda sada bila destabilizujuæi faktor, ne samo za Irak, nego i za Tursku, koja strepi od moguæe pobune Kurda u toj zemlji, ali i za Iran i Siriju. Da bi se zadovoljile težnje Kurda, trebalo bi im staviti do znanja da im nije potrebna nezavisna država da bi ostvarili svoja politièka i kulturna prava. Ako želimo da ostanemo dosledni tom stavu i principu, onda bi podrška teritorijalnom integritetu Iraka, trebalo da važi i za Srbiju. Nezavisno Kosovo, kojim sada dominira vodjstvo bivše Oslobodilaèke vojske Kosova, imalo bi veoma destabilizujuæi efekat na države u tom reigonu. Èak i sada, pod administracijom UN i sa trupama NATO-a, svedoci smo teroristièkih napada u Makedoniji i južnoj Srbiji, koje podržavaju frakcije sa Kosova. Nezavisno Kosovo bi verovatno stvorilo još veæi problem u tom regionu. Na Kosovu sada vlada krijumèarenje ljudi, oružja i droge. Pored toga, nedostatak jakih policijskih snaga, kao i prisustvo kriminalnih elemenata, mogli bi da pomognu Al-kaidi da iskoristi takvu situaciju i infiltrira se u pokrajinu.”

B.M.: Zbog èega mislite da je važno poèeti razgovore o statusu Kosova sada ili u bliskoj buduænosti?

Dž.Z.: “Situacija za to je sasvim sazrela. Nakon rata u Iraku, Sjedinjene Države su jasno stavile do znanja da žele da se saèuva teritorijalni intergritet Iraka. Svet se sada pita šta æe Sjedinjene Drave da uèine u buduænosti i kakvu æe politiku da nastave. Svima je jasno da su SAD inicijatori obe intervencije - u Iraku i na Kosovu. Kao što sam rekao, ako želimo da primenimo odredjene norme na Irak, trebalo bi primeniti te iste norme i na Srbiju. Ako se seæate, neki visoki funkcioneri administracije predsednika Klintona su izjavljivali da je Srbija - da ih parafraziram - “izgubila moralno pravo da upravlja Kosovom”. Ako se ta ista norma primeni na Irak, treba se podsetiti da je režim Sadama Huseina proganjao Kurde i desetine hiljada pobio hemijskim oružjem u Halabdži. Ako je Srbija izgubila moralno pravo da upravlja Kosovom, kako onda Irak, èiji je diktator ukljonjen silom, nije izgubio pravo da upravlja Kurdima, mada je, ako mogu da dodam, predsednika Srbije Miloševiæa uklonio sam srpski narod i to na demokratskim izborima. Takodje nam je potrebna dosledna primena rezolucija Ujedinjenih nacija. Jedan od razloga za rat protiv Iraka je bilo to što je Sadam Husein kršio rezolucije UN o razoružanju. Ako smo spremni da udjemo u rat zbog kršenja rezolucija Saveta bezbednosti UN, onda ne možemo da ignorišemo ni rezoluciju 12-44, kojom je okonèan sukob na Kosovu i kojom se garantuje da æe Kosovo ostati sastavni deo Srbije. Važno je da se javno i odluèno povuku paralele izmedju ta dva sluèaja, da bi se pružila uveravanja i Kurdima i kosovskim Albancima da Sjedinjene Države brinu o njihovim pravima i politièkoj autonomiji, kulturnim i ljudskim pravima, i da su èak spremne da upotrebe silu da bi zaštitile ta prava, ali da sada nije potrebno stvaranje nezavisnih država - da bi ih Kurdi i kosovski Albanci ostvarili.”

XS
SM
MD
LG