Linkovi

Ejmi Havtorn o obnovi Iraka - 2003-04-21


E.H.: Èinjenica da je iraèko stanovništvo tako raznoliko, verski i sekularno, samo po sebi ne predstavlja prepreku na putu ka demokratiji. Postoje brojna razlièita društva i zemlje, ukljuèujuæi SAD, koje cvetaju u demokratskom sistemu. Problem je da istorijat zajednica u Iraku pokazuje da one nisu imale podjednaka ovlašæenja i podjednaku podelu vlasti, a to je preduslov za opstanak demokratije. To je izazov sa kojim je suoèen Irak -- kako formulisati sistem podele vlasti.

B.M.: U procesu preobraženja Iraka, kakve bi mogle da budu konkretne politièke mera i odgovornosti SAD?

E.H.: SAD govore o dvogodišnjem vremenskom periodu. Nije izvesno šta bi u tom periodu moglo da se dogodi i ostvari. Ono što bi SAD želele da uèine na planu politièke rekonstrukcije jeste da pomognu u osnivanju privremene iraèke vlade, da se stvore uslovi pod kojima bi ta vlada mogla da preuzme odgovornost za civilni red, da se donese novi ustav i razmotre druge reforme i tokom vremena održe izbori. SAD su odredile dvogodišnji period za realizaciju tih ciljeva. Što se tièe odgovornosti SAD, mislim da je najvažnije da se na politièkom planu SAD ne mešaju u izbor politièkog lidera, veæ da stvore uslove u toj zemlji, koji æe omoguæiti da najkvalifikovanije snage izbiju na površinu i steknu lokalnu legitimnost i podršku. Uloga SAD je da olakšaju taj proces.

B.M.: Da li postoje plan i finansijska sredstva za obnovu iraèkog društva i ko bi obavio taj zadatak?

E.H.: O tom pitanju treba razmisliti na planu fizièke rekonstrukcije i politièke konstrukcije. Na planu fizièke rekonsturkcije, SAD su veæ najavile ugovore koji su dodeljeni velikim amerièkim kompanijama za obnovu puteva, škola, bolnica i drugo, da bi Irak ponovo postao moderna zemlja. Na politièkom planu konstrukcije - a namerno ne kažem obnove, jer se ovo tièe stvaranja neèeg novog, a ne obnove starog - SAD planiraju da odigraju vodeæu ulogu, dok na planu humanitarne pomoæi, Vašington namerava da ukljuèi UN i druge multilateralne organizacije. Kako to sada izgleda, u fizièkoj obnovi zemlje, odnosno infrastrukture, uèestvovaæe uglavnom SAD, a medjunarodne humanitarne organizacije æe odigrati važnu ulogu u domenu humanitarne pomoæi. SAD æe za sada i u dogledno vreme imati primarnu ulogu u politièkoj konstrukciji iraèkog društva. SAD planiraju da potroše stotine milijardi dolara na stvaranje demokratskog društva u Iraku. Amerièki poreski obveznici bi treblao da odluèe da li, dugoroèno gledano, žele da podrže takav projekt.

B.M.: Pomenuli ste dvogodišnji vremenski period. Da li je to stvarno dovoljno za stvarnje demokratskog Iraka i da li æe zapadno prisustvo u toj zemlji potrajati duže vreme?

E.H.: Procena amerièkih funkcionera da æe SAD ostati u Iraku dve godine, po mom mišljenju, veoma je konzervativna. Nigde u svetu se nije dogodilo da se za dve godine obezbedi dovoljna humanitarna pomoæ, obnovi infrastruktura i uvede demokratija. To se nigde nije dogodilo. Potrebno je daleko više vremena. Bojim se da æe u sluèaju Iraka taj proces potrajati decenijama. SAD govore o dvogodišnjem periodu, jer bi u protivnom neko drugo saopštenje svetskoj javnosti i amerièkom narodu uzrokovalao veliku kontroverzu. Moramo biti realisti i oèekivati da æe taj proces potrajati godinama. Problem je u tome da Iraèani neæe pozdraviti tako dugo angažovanje SAD u svojoj zemlji. Pravi izazovi za SAD i Britaniju i druge leže u obezbedjivanju uslova da sami Iraèani stvore svoju novu, demokratsku upravu, ali da tu zemlju ne napuste prebrzo da se ne bi vratila haosu. To je izazov koji stoji pred SAD.

XS
SM
MD
LG