Linkovi

SAD su optužile Siriju da je pružila utoèište èlanovima svrgnute iraèke vlade - 2003-04-20


SAD su optužile Siriju da je pružila utoèište èlanovima svrgnute iraèke vlade, što Sirija demantuje. Irak i Sirija gaje oseæanje neprijateljstva prema Zapadu, ali i medjusobno nepoverenje. Saradnica GA, Stephani Mann analizira odnose izmedju Bagdada i Damaska i kako su ti odnosi evoluirali tokom protekle decenije. Irak i Sirija su sekularne muslimanske zemlje, èije vlade ne dozvoljavaju aktivnosti islamskim aktivistima. I Sirijom i Irakom upravlja socijalistièka stranka, Baas, još od 60-tih godina. Socijalistièka stranka Baas nastala je spajanjem stranke Baas, koju su osnovala dva Sirijca 40-tih godina, i Arapske socijalistièke stranke. Struènjak za pitanja Bliskog istoka, Elizabeth Šakman Hurd, ukazuje da je prvobitno Socijalistièka stranka Baas imala dva glana ideala: arapski socijalizam, koji bi obezbedio ekonomsku pravdu svim arapskim zemljama i arapsko jedinstvo. Profesor Hurd, koja predaje politièke nauke na univerzitetu Nortvestern u Èikagu, navel je da su 50-tih i 60-tih, stranke Baas u Iraku i Siriji imale zajednièki cilj.

“Njihov prevashodni cilj bio je da arapski svet postane organski jedinstven, da se ukinu granice, koje su nametnuli Evropljani, nakon politièkih aranžmana posle drugog svetskog rata i pada Otomanske imperije, i da se poveže arapski svet u nešto jedinstveno -- u jedinstvenu politièku celinu. To je bio cilj.”

Ali, to se nije dogodilo. Profesor Hurd kaže da su se odnosi izmedju dve zemlje poremetili, 50-tih i 60-tih, kad su se Irak i Sirija medjusobno optužilvai da koriste ideju arapskog jedinstva za unapredjenje režima. Pored toga, ona je rekla da su dve zemlje bile angažovane u sporu oko prava na korišæenje vode, što je presudno pitanje na Bliskom istoku. Profesor Hurd kaže da su se odnosi još više pogoršali kada Sirija nije podržala Irak u njegovim vojnim poduhvatima.

“Sirija se tokom 80-tih, ustvari, svrstala sa Iranom tokom iransko-iraèkog rata, što svakako nije doprinelo poboljšanju odnosa izmedju dve zemlje. Sirija se svrstala protiv Sadama Huseina u prvom ratu u Persijskom zalivu - sa Saudijskom Arabijom, Egiptom, i, naravno, Zapadom i UN”. Uprkos nepoverenju i rivalstvu, profesor Hurd kaže da i Irak i Sirija gaje oseæaj viševekovnog neprijateljstva prema Zapadu. Posle smrti sirijskog lidera, Hafeza al-Asada, 2000-te godine, njegov sin Bašar je postao predsednik. Sirijsko-iraèki odnosi su se od tada poboljšali, kako smatra Daniel Pajps, direktor Bliskoistoènog foruma u Filadelfiji. Pajps kaže da nije iznenadjen izveštajima da Sirija možda štiti vodeæe èlanove iraèkog režima.

“To su dva režima sa istim politièkim konceptom, i mada je medju njima veæ godinama vladala napetost, ona je popustila od kako je Bašar al-Asad preuzeo vlast, 2000-te godine. Odnosi izmedju dve zemlje su se nakon toga poboljšali i postojala je opšta sliènost u pogledima.”

Medjutim, Elizabet Hurd ne veruje da se sirijska vlada promenila u tako velikoj meri i smatra da nije verovatno da bi vlada u Damasku pružila utoèište iraèkim liderima. Ona takodje smatra da politièki islamisti, kao što su teroristièke organizacije Hezbolah i Hamas, koji imaju utoèište u Siriji, ne cene Sadama Huseina i da verovatno ne bi ponudile pomoæ èlanovima iraèkog režima.

XS
SM
MD
LG