Linkovi

Arheolozi zabrinuti za sudbinu kulturnog nasledja Iraka - 2003-03-29


Irak je drevna zemlja Mesopotamija, koja je nazvana kolevkom civilizacije. Profesor arheologije na Èikaškom univerzitetu MeGvajer Gibson ukazuje da iz te drevne zemlje potièu, izmedju ostalog, zemljoradnja, gradovi, najraniji zapisi i monumentalna arhitektura: “Tradicionalno, ljudi odredjuju civilizaciju na osnovu devet ili deset kriterijuma. Mesopotamija je ispunila sve te kriterijume i ispunila ih je ranije nego ijedna druga zemlja.“

Tragovi skoro deset hiljada godina stare mesopotamske istorije uoèljivi su širom Iraka. Veæina lokaliteta je dokumentovana. Prema reèima profesora geologije Gibsona: “Cela zemlja je arheološki lokalitet.“ Arheolozi su procenili da u Iraku ima nekoliko stotina hiljada arheološki zanimljivih lokaliteta. Profesor Gibson i drugi nedavno su podneli Pentagonu listu preko èetiri hiljade najvažnijih arheoloških lokaliteta sa zahtevom da se poštede od bombardovanja. Pentagon je obeæao da æe ispuniti taj zahtev, ali je ukazao da bi ti lokaliteti mogli postati mete ako iraèki lideri stave na njih oružje. Neki vojni analitièari predvidjaju da bi Sadam Husein mogao da pribegne tom triku da bi zaštitio oružje. No, podaci o Zalivskom ratu iz 1991. ulivaju nadu. Šteta naneta istorijskim znamenitostima je bila srazmerno mala jer su saveznièki ratni avioni izbegavali da bombarduju najvažnije od njih. Medjutim, profesor arheologije na Masaèusetskom koledžu Malkolm Rasel ukazuje da su prave nedeæe poèele posle završetka rata: “U posleratnom periodu ekonomskih nevolja iraèke vlade došlo je do masovne pljaèke arheoloških vrednosti. Bio je to najdestruktivniji vid zalivske krize devedesetih godina.“

Istorièari umetnosti navode da su hiljade dragocenih predmeta nestale na tržištima umetnosti u inostranstvu. Iraèki zavod za zaštitu starina, svojevremeno njihov snažan èuvar, nije mogao da spreèi pljaèkanje. Usled finansijskog pritiska sankcija Ujedinjenih nacija, Zavod za zaštitu starina je bio prinudjen da otpusti èuvare muzeja i drugih kulturno-istorijskih ustanova. No, prema mišljenju profesora arheologije Rasela: “Same starine ne predstavljaju tako veliki gubitak za Irak. U iraèkim muzejima ima mnogo starina. Ono što smo svi izgubili jeste istorijat koji ih okružuje, kontekst tih predmeta na arheološkim lokalitetima. “

Nevolje posle Zalivskog rata 1991. su bile poveæane jer su iraèki zemljoradnici zbog nestašice hrane poèeli da navodnjavaju nova polja u pustinji i uklanjaju lokalitete koje bi pod normalnim uslovima poštovali. Profesor arheologije Rasel strahuje da æe to da se ponovi.

XS
SM
MD
LG