Linkovi

Psihološke operacije amerièkih oružanih snaga - 2003-03-25


Pored konvencionalnog, amerièka vojska vodi u Iraku i psihološki rat, èiji je cilj pobeda bez ispaljenog metka. Kako izveštava novinarka Glasa Amerike Stefani Ho, eksperti smatraju da je rano za ocene da li psihološke mere donose rezultate.

Borbena dejstva nisu jedini naèin na koji amerièke trupe žele da poraze iraèkog neprijatelja. Vašington je primenio i žestoku psihološku kampanju u kojoj poziva Iraèane da se dobrovoljno predaju. Sredstva psihološke kampanje su propagandne radio poruke, elektronske poruke i telefonski pozivi komandirima iraèkih jedinica u kojima se pozivaju na pregovore o predaji. Još jedna važna komponenta su leci koje amerièki avioni bacaju nad Irakom. U nekim se iraèkim trupama postavlja ultimatum da se predaju ili suoèe sa uništenjem. Ima i letaka koji pozivaju civile da ne ugroze sopstvenu ekonomsku buduænost paljenjem naftnih polja.

”Želim da vam pokažem neke od letaka koje smo koristili....do sada smo bacili 28 miliona sliènih primeraka.“

To je bio brigadni general Vinsent Bruks, koji kaže da je psihološka kampanja u ovom ratu mnogo intenzivnija od one vodjene u prvom Zalivskom ratu 1991.

”Otprilike je reè o razlici od 5 miliona letaka u korist sadašnjeg rata. Svi ti leci imaju razlièite sadržaje i ciljnu grupu u posebnoj geografskoj oblasti. Razlikuju se i po tome da li su namenjeni vojnoj jedinici ili civilima.“

Postavlja se pitanje da li ova kampanja ima uspeha? Profesor Džerold Post, direktor programa politièke psihologije na univerzitetu Džordž Vašington u glavnom gradu Sjedinjenih država, smatra da je o rezultatima još rano prièati.

”Mislim da je važno podsetiti se šta se desilo 1991. Posle konflikta u Zalivu, Sadamove snage brutalno su se obraèunale sa Iraèanima koji su se prerano izjasnili protiv režima. Oni i njihove porodice bili su hapšeni, zatvarani, muèeni i pogubljeni.“

Profesor Post veruje da su Iraèani iz iskustva nauèili da nije dobro donositi prebrze odluke.

”Ne verujem da æemo videti dezertere ili pobunjenike u visokim granama vlasti, ne samo dok je konflikt u punom intenzitetu, veæ i kada bude oèigledno da je Sadam blizu gubitka vlasti, pošto su svi svesni iskustava iz prošlosti.“

Profesor Post kaže da je cilj letaka i da ubede Iraèane da ne koriste hemijsko i biološko oružje. Ta strategija bila je uspešna u prethodnom zalivskom ratu.

”Deo ove kampanje je i ukazivanje na odgovornost za ratne zloèine u sluèaju korišæenja ovakvog oružja. Može se zamisliti scenario da je Sadam Husein možda i želeo da upotrebi ovo oružje ali da njegovi komandanti nisu želeli da sebe dovedu u opasnu poziciju.“

Obraæajuæi se novinarima, amerièki komandant Tomi Frenks je priznao da amerièke vlasti i ovaj put pokušavaju da ubede iraèke komandante da ne koriste oružje masovnog uništavanja.

”Ne obraæam se najvišem državnom i vojnom vodjstvu, veæ ljudima koji æe imati prst na obaraèu i kojima poruèujem: nemojte da aktivirate hemijsko i biološko oružje.“

General Frenks kaže da bi Sadam Husein u svakom momentu mogao da naredi korišæenje takvog oružja, ali da veruje da njegovi podredjeni veæ otkazuju poslušnost - nepunu sedmicu od poèetka rata. Eksperti za Bliski istok su ipak skeptièni prema pokušajima amerièke vojske da obiène Iraèane okrene protiv njihovih lidera. Bivši egipatski general, sada èelnik centra za politièke i strateške studije Al Ahram u Kairu, Muhamed Kadri Said, ne veruje da æe iraèki narod biti naveden na zbacivanje Sadama Huseina sa vlasti.

”Mislim da ideja da Iraèani nisu lojalni ili da æe izvršiti vojni udar protiv Sadama, polako pada u zaborav.“

U medjuvremenu, potpredsednik iraèke vlade Tarik Aziz izjavio je u Bagdadu da Amerikanci neæe biti doèekani kao oslobodioci. On je obeæao da koalicione osvajaèe ne èekaju slatkiši i cveæe, veæ meci i borba.

XS
SM
MD
LG