Linkovi

Razgovori o povratku raseljenih iz Švedske - 2003-02-12


Povratak u Bosnu i Hercegovinu oko 7 hiljada njenih graðana koji su nakon rata otišli u Švedsku i tamo zatražili azil bila je tema današnjih razgovora u Banjaluci ambasadora Kraljevine Švedske u BiH Andersa Molandera i ministra za izbjegla i raseljena lica u Vladi RS, Jasmina Samardžiæa

”Od ovih 7 hiljada lica koja su zatražila azil u Švedskoj veæina je dobila odbijenice. Ovaj trend se nastavlja pa je tako samo u prošloj godini 2800 lica zatražilo azila ali prema onome što na je reèano 96 posto njih neæe dobiti odobrenje da ostane u Švedskoj. Deportacija ovih lica sada je problem ne samo RS veæ cijele BiH,“ rekao je Samardžiæ.

Najveæi problem za deporataciju 2000 lica u Bosnu i Hercegovinu, kojima je švedska vlada veæ uskratila azil, je što ovi ljudi ne posjeduju odgovarajuæe pasoše naglasio je ambasador Molander.

”Trenutno pregovaramo sa ministarstvom vanjskih poslova BiH da se poveæa broj izdavanja pasoša u Stokholmu. A danas smo sa ministrom za izbjegla lica RS razgovarali i o moguænosti, da oni ljudi koji si izrazili želju da se vrate, da se vrate i bez posjedovanja pasoša,“ rekao je on.

Razgovori o povrataku BiH azilanata iz Švedske æe biti nastavljeni sa predstavnicima vlasti u BiH kako bi se pronašao naèin i potpisao sporazum na osnovu kojeg bi se zajednièki radilo na povratku ovih ljudi, koji za Švedsku državu predstavljaju dodatni finansijski problem jer se pitanje azila rješava od dvije do tri godine, objasnio je Švedski ambasador u BiH .

Ambasador Molander je naglasio da 60 hiljada lica koja su došla u Švedsku iz BiH tokom rata nisu predmet ovih rasprava, te dodao da æe Švedska i dalje biti najveæi bilateralni donator BiH kada je u pitanju rješavanje održivog povratka interno raseljenih lica, za što je ove godine vlada njegove zemlje izdvojila 25 miliona eura.

Od ostali dogaðaja za ovaj dan treba izdvojiti odluku visokog predstavnika Pedija Ešadauna o osnivanju Komisije za indirektnu poresku politiku koja æe raditi na uvoðenju jedinstvenog poreza na dodatnu vrijednost i carine na nivou BiH. Na potrebu uvoðenja PDV-a i carine na državnom nivou ukazali su i ambasadori Evropske unije, SAD i Rusije uz jasnu poruku da je poreska i carinska reforma preduslov za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

Protivljenje jedinstvenom PDV-u i carini izrazio je lider Partije Demokratskog progresa Mladen Ivaniæ, naglasivši da se ova partija protivi ukidanju fiskalne samostalnosti entiteta èime se direktno zadire u ustavno ureðenje BiH. Ivaniæev stav dijele i ostale partije iz reda pozicije i opozicije u Republici Srpskoj koje istièu da bi jedinstven fiskalni sistem ugrozio položaj Republike Srpske garantovan Dejtonskim sporazumom.

XS
SM
MD
LG