Linkovi

Godišnji pregled: Buš i problemi sa Irakom - 2002-12-20


Godina samo što je poèela, a predsednik je došao u Kongres kako bi pred njegovim èlanovima i televizijskim kamerama održao govor o stanju unije. Predsednika je, po tradiciji, predstavio predsedavajuæi Predstavnièkog doma, Denis Hastert.

Predsednikova kampanja protiv Iraka zapoèela je njegovom, sada veæ èuvenom karakterizacijom Irana, Iraka i Severne Koreje kao ”osovine zla,“ koja ugrožava svetski mir jer bi mogla da pomogne teroristima da steknu oružje za masovna uništavanja:

”Neæu èekati na dogadjaje dok opasnost raste. Neæu stajati skrštenih ruku dok se nedaæa približava. Sjedinjene Države neæe dozvoliti najopasnijim režimima u svetu da nam prete najrazornijim oružjem.“

Tokom èitave godine, Sadam Husein je zamenio Osamu bin Ladena kao glavnog negativca u predsednikovom ratu protiv terorizma. Kada su demokrate u Senatu dovele u pitanje neposrednost iraèkih pretnji i usporile donošenje rezolucije za odobravanje upotrebe sile, predsednik Buš je podelio opoziciju kompromisom, koji je u donjem domu Kongresa sproveo preko lidera demokratske manjine, Rièarda Gepharta:

”Ovo je poèetak izgradnje strategije sa amerièkim narodom, Kongresom i ostatkom sveta, za hvatanje u koštac sa ovom pretnjom.“

Pošto je dobio kongresnu rezoluciju, neki iz predsednikovog tima pozivali su Buša da krene na Sadama Huseina. Ali državni sekretar Kolin Pauel ga je ubedio da ipak zatraži mandat od Ujedinjenih nacija. Buš je otišao na Ist river i izjavio da iraèki lider ugrožava legitimitet Ujedinjenih nacija:

”Da li se rezolucije Ujedinjenih nacija donose zato da se poštuju i sprovode, ili da se odbacuju bez posledica? Da li æe Ujedinjene nacije ispunjavati svrhu svog osnivanja, ili æe biti irelevantne?“

Ali, osim od Britanije, prikupljanje podrške drugih zemalja za akciju Ujedinjenih nacija protiv Iraka pokazalo se težim od prikupljanja podrške za borbu protiv terorizma. Kina, Rusija i Francuska su pozivale na veæe oslanjanje na diplomatiju u pristupu Sadamu Huseinu. Posetivši predsednika Buša na njegovom ranèu, u Teksasu, kineski predsednik Djijang Cemin rekao je da su se njih dvojica složila oko potrebe zaustavljanja severnokorejskog programa izgradnje nuklearnog oružja, ali ne i oko primene sile prema Iraku.

S obzirom na razlièita unutrašnja uredjenja, prirodno je da se Kina i Sjedinjene Države povremeno ne slažu, rekao je Djijang. Kina je na kraju ipak glasala za rezoluciju, kao i sve druge zemlje u Savetu bezbednosti, ukljuèujuæi Rusiju koja je pretila uzdržavanjem. Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je Bušu da deli njegovu zabrinutost zbog Bagdada, ali je izneo mišljenje da se amerièki lider previše usmerava ka Iraku i da zaboravlja druge zemlje sa teroristièkim kontaktima, ukljuèujuæi amerièke saveznike Saudijsku Arabiju i Pakistan.

Šta æe se desiti sa oružjem u Pakistanu, ukljuèujuæi oružje za masovna uništavanja, upitao je ruski predsednik. Nismo sigurni šta æe biti i to ne bismo smeli da zaboravimo, rekao je on.

Predsednik Buš odavno govori da neæe delovati sam, ako bude odluèio da primeni silu prema Iraku, i da æe predvoditi koaliciju zemalja ako Sadam Husein odbije da se razoruža:

”Ishod tekuæe krize veæ je odredjen. Dogodiæe se potpuno razoružavanje Iraka od svakog oružja za masovna uništavanja. Jedino o èemu iraèki režim treba da odluèi jeste kako.“

Ta odluka sada u velikoj meri zavisi od rezultata inspekcija Ujedinjenih nacija u Iraku. Irak tvrdi da Buš namerava da iskoristi te inspekcije kao izgovor za napad. Predsednik Buš kaže da bi više voleo dobrovoljno razoružavanje. U svakom sluèaju, predsednik dodaje da æe, kako se izrazio, ”pravedni zahtevi ostatka sveta biti ispunjeni.“

XS
SM
MD
LG